Japan je u lipnju uvezao gotovo 1,2 milijuna barela ruske nafte izuzete iz zapadnih sankcija, trostruko više nego u prethodnom mjesecu, pokazali su podaci japanskog ministra financija, signalizirajući pokušaje nadoknade smanjenih isporuka s Bliskog istoka.

Japan je u lipnju iz Rusije uvezao 184 tisuće kubičnih metara nafte, stoji u tablicama japanskog ministarstva, što bi odgovaralo otprilike 1,157 milijuna barela ′crnog zlata′.

Vrijednost uvoza iznosila je 19,69 milijardi jena (120,75 milijuna dolara), pokazuju podaci ministarstva.

To bi značilo da su japanski uvoznici barel ruske nafte u lipnju u prosjeku plaćali nešto više od 104 dolara.

Obujam uvoza bio je u lipnju trostruko veći nego u svibnju kada je uvezeno nešto manje od 365 tisuća barela ruske nafte, u vrijednosti od šest milijardi jena (36,85 milijuna dolara), prema japanskim službenim podacima. To bi značilo da su japanski uvoznici u svibnju za barel ruske nafte plaćali oko 101 dolar.

Podaci za travanj pokazuju pak da Japan uopće nije uvozio naftu iz Rusije.

Nafta je u svibnju i lipnju kupljena u sklopu ugovora o isporukama plina iz projekta Sahalin 2 na ruskom Dalekom istoku, koji nije obuhvaćen zapadnim sankcijama, napominje ruska novinska agencija TASS.

Sahalin 2 pripada među najveće ruske projekte za izvoz plina, a njegovi su suvlasnici ruski Gazprom i japanski Mitsui i Mitsubishi.

Nafta iz projekta Sahalin 2 izuzeta je i iz cjenovnog limita na ruske isporuke koji su odredile članice skupine G7. U 2022. godini cjenovni limit bio je iznosio 60 dolara po barelu i snižen je u nekoliko navrata i na kraju siječnja ove godine iznosio je 44,10 dolara po barelu.

G7, EU i Australija prijete osiguravateljima i prijevoznicima sankcijama budu li servisirali rusku naftu skuplju od 44,10 dolara.

Tokio je od ulaska ruskih vojnika u Ukrajinu 2022. godine obustavio uvoz nafte iz Rusije, no japanske kompanije povremeno, na zahtjev vlade u Tokiju, kupuju manje količine nafte iz projekta Sahalin 2 povezane s isporukama LNG-a, napominje TASS.

U uvjetima poremećaja isporuka s Bliskog istoka japanske kompanije ove su godine već nekoliko puta iskoristile tu mogućnost.

Udio isporuka iz zemalja uz Perzijski zaljev u ukupnom japanskom uvozu nafte premašio je u proteklih nekoliko godina 90 posto pa Tokio sada traži alternativne izvore nabave, no među potencijalnim novim dobavljačima ipak nisu naveli Rusiju, napominje TASS.