ZAGREB - Povodom skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, novinska agencija Reuters objavila je s kojim se sve političkim rizicima Hrvatska suočava u sljedećim mjesecima, prenosi Dnevnik.hr.

Zbog sve lošijeg životnog standarda, sindikalne su središnjice zaprijetile masovnim demonstracijama prije ili nakon ljeta. Od Vlade zahtijevaju da učini više na privlačenju investicija i otvaranju radnih mjesta. U proteklih su desetak godina sindikalne akcije bile uglavnom skromne, no vodeći sindikalci sada obećavaju masovnost, piše Reuters.

Koalicijska Vlada lijevog centra u parlamentu ima stabilnu većinu i nije vjerojatno da će oporba uspjeti izazvati prijevremene izbore.

No, ne uspiju li vladajuće stranke na predstojećim lokalnim izborima osvojiti vlast u barem šest većih gradova i ako do kraja godine ne osiguraju uvjete za barem blagi ekonomski rast, HDZ-ova bi ideja o prijevremenim izborima mogla naići na sve veću podršku među građanima.

Ekonomija je od 2009. godine zabilježila pad veći od 10 posto, a ova će godina gotovo sigurno biti peta zaredom bez rasta. Stopa nezaposlenosti premašila je 20 posto, mnoge su tvrtke u škripcu zbog smanjene likvidnosti i sve većeg duga, ukupan iznos neplaćenih računa kreće se oko 40 milijardi kuna.

Očekuje se početak izgradnje velike elektrane (Plomin) i golf terena na jugu (Srđ), privatizacija Croatia osiguranja i HPB-a te davanje autocesta u 30-godišnju koncesiju, čime bi se moglo namaknuti do tri milijarde eura. Koncesionar bi trebao biti odabran u listopadu.

Visok proračunski deficit mogao bi Hrvatsku natjerati na provedbu posebne europske procedure za takve situacije. To bi moglo značiti da će Zagreb do deficita manjeg od 3 posto biti prisiljen doći novim rezovima javne potrošnje i socijalnih davanja, što bi zasigurno razljutilo osiromašene građane.

Kako bi osigurala ekonomski rast, Hrvatska mora poboljšati investicijsku klimu, odnosno smanjiti birokraciju i visoke poreze. No, promjene su dosad bile spore i nekonzistentne.