Do 2040. potražnja će rasti ali će u 30-im godinama njezin rast izrazito usporiti, procjenjuje IEA u godišnjim procjenama globalne proizvodnje i potražnje za energentima.

Prema temeljnom scenariju, koji uključuje postojeće mjere energetske politike i najavljene ciljeve, potražnja bi u godinama do 2025. trebala rasti u prosjeku oko milijun barela dnevno, s prošlogodišnjih ukupno 97 milijuna barela dnevno.

Potom bi u 30-im godinama njezin rast trebao usporiti na prosječnih 100 tisuća barela dnevno, na ukupno 106 milijuna barela dnevno u 2040.

"Nakon 2025. rast će izrazito usporiti ali to neće dovesti do konačnog vrhunca u potrošnji nafte", drže u IEA-i, ukazujući na očekivanu veću potražnju u sektoru cestovnog, brodskog i zračnog prijevoza tereta i u petrokemijskom sektoru.

Vrhunac bi pak potrošnja nafte krajem 20-ih godina trebala dosegnuti u segmentu goriva za osobne automobile zbog pojačanog okretanja električnim vozilima.

U IEA-i procjenjuju da će do 2040. broj električnih automobila narasti na 330 milijuna, s prošlogodišnjih 300 milijuna, prema prognozi iz prošlogodišnjeg izvješća. To bi značilo da više ne bi bilo potrebe za nekih četiri milijuna barela nafte dnevno, u odnosu na dosada procijenjenih 3,3 milijuna barela dnevno.

Agencija također procjenjuje da će se najviše povećati proizvodnja nafte u SAD-u, trenutno vodećem svjetskom proizvođaču, te u Iraku i Brazilu.

Američka bi proizvodnja do 2035. trebala porasti na 11 milijuna barela dnevno, s prošlogodišnjih šest milijuna barela dnevno.

Udio članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusije u globalnoj proizvodnji nafte smanjiti će se u većem dijelu sljedećeg desetljeća na 47 posto, najnižu razinu od 80-ih godina prošlog stoljeća.

"Cijena barela potrebna da se uravnoteži ponuda i potražnja, prema ovom scenariju, blago raste, na gotovo 90 dolara u 2030., te 103 dolara u 2040.", navodi se u IEA-inom izvješću.

U agenciji očekuju i da će potrošnja primarnih energenata porasti za četvrtinu do 2040., pri čemu će polovinu rasta činiti obnovljivi izvori a plin nešto više od trećine.

Prema temeljnom scenariju IEA emisija ugljičnog dioksida povezana s energetikom ne bi trebala dosegnuti vrhunac do 2040. zbog gospodarskog rasta i povećanja stanovništva.

Očekivani rast emisije za nešto više od 100 milijuna tona godišnje u razdoblju od 2018. do 2040., iako niži od godišnjeg prosjeka u razdoblju do 2010., od 350 milijuna tona godišnje, neće biti dovoljan da se ograniči rast temperature na Zemlji, konstatiraju u agenciji.