Vlada ovogodišnji gospodarski rast projicira na devet posto, a prihode proračuna za 2022. godinu na 164,5 milijardi kuna, rekao je u četvrtak u uvodu Vladine sjednice premijer Andrej Plenković.

"Prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, u 2021. godini predviđen je realni rast BDP-a od 9 posto, čime je već ove godine premašena razina realnog BDP-a iz 2019. godine", rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, rebalansom državnog proračuna za 2021. godini ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna i ukupno iznose 153,6 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za šest milijardi kuna odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna.

Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak (deficit) u iznosu od 19,7 milijarde kuna ili 4,7 posto BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a, rekao je premijer.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 83,1 posto BDP-a.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, istaknuo je.

Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4 posto u 2022., zatim 3,7 posto u 2023. te 3,1 posto u 2024. godini.

Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6 posto BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4 posto BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9 posto BDP-a.

Nakon jednokratnog snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3 posto BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7 posto u 2022., 78 posto BDP u 2023. godini te 75,3 posto BDP-a u 2024 godini.

Ovakva kretanja ukazuju da će RH u promatranom razdoblju ispuniti fiskalne kriterije konvergencije čime se stvaraju preduvjeti za ulazak u europodručje, rekao je Plenković.

"Prije izbijanja krize, politike Vlade bile su usmjerene na postizanje makroekonomske stabilnosti kroz stvaranje temelja za održiv gospodarski rast te stabilizaciju javnih financija. Takvo vođenje ekonomske politike prepoznato je i od strane međunarodnih financijskih institucija i rejting agencija koje su podigle, a potom i zadržale kreditni rejting RH na razini investicijskog, unatoč negativnim posljedicama pandemije", rekao je Plenković.

Istaknuo je da je sve to omogućilo Hrvatskoj fiskalni prostor za reakciju u krizi, a da projicirane stope rasta za ovu i iduće godine svjedoće o snazi i žilavosti hrvatskog gospodarstva.