Trgovinski višak eurozone povećao se s 21,0 milijardu eura u kolovozu na rekordnih 25 milijardi eura u rujnu, pokazali su nedavno objavljeni Eurostatovi podaci, a njegov rast zahvaljuje se 1,1-postotnom povećanju izvoza na mjesečnoj razini, dok je uvoz pao za 1,2 posto.

Na godišnjoj razini robni izvoz ubrzao je rast sa 6,8 posto u kolovozu na najvišu razinu u četiri mjeseca od 8,8 posto. Rast uvoza usporio je, pak, s 9,1 posto na 8,0 posto.

"Povećanje trgovinskog viška u robnoj razmjeni eurozone u rujnu prilog je dokazima da je neto izvoz ojačao BDP u trećem tromjesečju", smatra Allen.

To potvrđuje, kako ističe, rast viška robne razmjene s 58,9 milijardi eura u drugom tromjesečju na 64,2 milijarde eura u trećem tromjesečju, što odgovara 0,2 posto BDP-a.

Taj je rast veći nego u drugom tromjesečju i implicira da je uzrok usporavanja tromjesečnog rasta BDP-a s 0,7 posto u drugom tromjesečju na 0,6 posto u trećem tromjesečju bila domaća potražnja.

Iako mjesečni podaci o robnoj razmjeni po općem uvjerenju nisu najbolji pokazatelj razmjene robe i usluga, podaci o obujmu trgovine koriste se za procjene BDP-a.

Pritom je jačanje eura prema drugim valutama u posljednje vrijeme rezultiralo većim trgovinskim viškom iskazano u vrijednosti, ali ne i u obujmu.

U Capital Economicsu naglašavaju ipak da je neto izvoz potaknuo rast u Njemačkoj i Nizozemskoj, a zakočio ga u Francuskoj.

"S obzirom na zdravo globalno gospodarstvo i na pristojan tempo rasta svjetske trgovine, izvješća o izvoznim narudžbama upućuju na zaključak da će rast obujma izvoza u eurozoni ubrzati", zaključuje Allen.