Trend rasta depozita je usporio jer su hrvatski građani prepoznali i neke druge oblike štednje i ulaganja, rečeno je u srijedu na okruglom stolu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u povodu Svjetskog dana štednje.

Tradicionalna analiza HGK o stanju financijske imovine i depozitima sektora kućanstava pokazala je da gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, iako je vidljiv trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. godine manji od 50 posto. U 2023. godini taj udjel iznosio je 45,5 posto, primarno zbog bržeg rasta vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, a u prošloj godini postala su relevantna i ulaganja u dužničke vrijednosne papire, istaknuto je u HGK-ovom priopćenju.

Inače, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u bankama, štednim bankama, stambenim štedionicama i novčanim fondovima, sektor kućanstava imao je krajem ovogodišnjeg kolovoza ukupno 38,6 milijardi eura depozita, što je u odnosu na prethodnu godinu 978 milijuna eura ili 2,6 posto više, stoji u publikaciji HGK.

Predstavljajući analizu, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja istaknuo je da je izdavanje državnih vrijednosnih papira utjecalo na promjenu strukture imovine kućanstava kao i strukture depozita jer su banke reagirale s rastom kamatnih stopa na štednju.

Vidljivo je to i na županijskoj razini gdje su oročeni depoziti na godišnjoj razini porasli u svim županijama dvoznamenkastim stopama. Što se tiče regionalne raspodjele depozita, Šaravanja je naveo kako je i dalje najviše depozita koncentrirano u sedam županija Jadranske Hrvatske - čak 42 posto svih depozita kućanstava. Nadalje, 28 posto otpada na Grad Zagreb, a 30 posto depozita nalazi se u 13 ostalih županija.

Šošić (HNB): Stopa štednje i dalje ispod višegodišnjeg prosjeka koji se bilježio prije pandemije

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić je rekao da je snažan rast zaposlenosti i plaća, potaknut gospodarskim rastom, u protekle dvije godine povoljno djelovao na potrošački optimizam. Istovremeno se stopa štednje, odnosno udjel dohotka koji je preostao nakon potrošnje, nešto oporavila s niskih razina od prije dvije godine, kada je jako pala zbog poskupljenja hrane i energenata.

"No, stopa štednje dalje je ispod višegodišnjeg prosjeka koji se bilježio prije pandemije", kazao je Šošić.

Rekao je i da građani sve više štede ulaganjem u nekretnine te da procjene govore da raste i gotovina u optjecaju, što je povezano s obnovom zaliha gotovine otprilike na razine koje su bilježene prije uvođenja eura.

Zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Tomislav Ridzak istaknuo je da su financijska osviještenost i disciplina u upravljanju osobnim financijama ključne za osobnu financijsku dobrobit.

"Stoga je važno razviti osobnu strategiju štednje koja će osigurati dugoročnu financijsku stabilnost", ocijenio je Ridzak.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić osvrnuo se na potrebu daljnjeg razvoja tržišta kapitala, a i podsjetio da su građani iskazali značajan interes za ulaganje u državne vrijednosne papire, pa ih je tako više od 155 tisuća u proteklih godinu i pol dana sudjelovalo u upisu državnih obveznica i trezorskih zapisa.

Naveo je i da gotovo 460 tisuća građana štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a udjele u investicijskim fondovima (UCITS) ima oko 250 tisuća građana.

"Važnost proizvoda na burzi za male investitore"

U panel raspravi "Štednja i financijska pismenost za održivu i sigurniju budućnost" sudjelovali su izvršna direktorica Sektora poslovanja sa stanovništvom Hrvatske poštanske banke Vedrana Čulo Gusić, članica Uprave Erste mirovinskih fondova Senka Fekeža Klemen, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, predsjednik Uprave ZB investa i predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK Hrvoje Krstulović, voditeljica Odjela osiguranja depozita Hrvatske agencije za osiguranje depozita Ksenija Linarić te direktor Sektora za ulaganja u Croatia osiguranju Tomislav Kalafatić.

Pritom, u kontekstu tržišta kapitala istaknuta je važnost proizvoda na burzi za male investitore, potreba ulaganja od najranije dobi za ostvarivanje optimalnih rezultata u starijoj dobi te koncept štednje na tržištu kapitala kroz investicijske planove, to jest mjesečne uplate.

Rečeno je kako primjena novih tehnologija ima sve veći značaj kroz utjecaj na način distribucije financijskih proizvoda i pojavu novih ponuđača koji vrlo često spajaju niz financijskih proizvoda i usluga na inovativan način, a sve su popularnije i mobilne aplikacije za savjetovanje i izvršenje transakcija.

Zaključeno je da i dalje treba raditi na digitalizaciji financijskih usluga te razvijati digitalne kanale.

Poseban naglasak je bio na potrebi daljnjeg razvoja financijske pismenosti. HGK je pritom izvijestila da provodi različite aktivnosti u cilju podizanja financijskih znanja mladih, a u ovoj godini je obuhvaćeno više od 860 srednjoškolaca i studenata na šest fakulteta, sedam gradova i deset srednjih škola.