Skok bruto domaćeg proizvoda (BDP) bi se se prije svega trebao temeljiti na snažnom rastu domaće potražnje, dok doprinos rastu neto vanjske trgovine ostaje negativan, navodi se u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook, objavljene u srijedu.

U publikaciji se navodi da će se usporavanje rasta izvoza, odnosno nastavak trenda rasta uvoza nadoknaditi daljnjim rastom raspoloživog dohotka, uz umjerenu inflaciju, povećanjem potrošačkog optimizma, niskim kamatnim stopama, stabilnim tečajem kune prema euru, solidnom turističkom sezonom te nastavkom pozitivnih kretanja u domeni javnih financija.

Iduće godine, zbog usporavanja rasta kako osobne tako i državne potrošnje, očekuju smanjenje doprinosa domaće potražnje na 3,8 postotnih bodova, ali će neto vanjska trgovina, unatoč nešto snažnijem rastu izvoza, i dalje imati negativan doprinos u iznosu od 0,9 postotnih bodova.

"Glavni generator rasta gospodarstva i dalje će ostati potrošnja kućanstava, uz očekivanu stopu porasta u iznosu od 3,8 posto u ovoj te usporavanje na 3,1 posto u idućoj godini", smatraju analitičari EIZ-a.

Najavljuje se, međutim, nastavak rasta državne potrošnje, pa za 2018. očekivani rast državne potrošnje iznosi 2,6 posto, dok bi uslijed smanjenja prihoda zbog najavljenih smanjenja poreznih stopa u 2019. rast državne potrošnje trebao usporiti na 2 posto.

"Iako je rast investicijske potrošnje podbacio u odnosu na očekivanja u prvoj polovici godine, očekuje se da će to biti nadoknađeno u trećem i četvrtom tromjesečju, prvenstveno zbog provedbe određenih započetih građevinskih pothvata, te da će investicije završiti 2018. godinu s rastom od 5,3 posto, dok bi u 2019. trebale rasti po stopi od 5,1 posto", navodi se u analizi.

Dodaje se da bi prilično uspješna turistička sezona, nastavak rasta potrošnje u EU i globalni rast međunarodne trgovine trebali nadoknaditi slabije rezultate iz prvog tromjesečja i dovesti do porasta izvoza od 4,3 posto u ovoj godini.

Za iduću godinu predviđa se oporavak izvoza sa stopom rasta u iznosu od 4,9 posto, dok bi uvoz trebao rasti po stopi od 6,9 posto u ovoj godini, uz blago usporavanje na 6,8 posto u 2019., navodi se u analizi.

Ističe se i da je u 2017., prvi puta u 20 godina, konsolidirani proračun opće države zabilježio suficit. "Nastavak sličnih kretanja u prvoj polovici ove godine sugerira da bi i ova, kao i sljedeća godina, mogla završiti s pozitivnim saldom proračuna opće države, i to u iznosu od 0,5 za ovu i 0,3 posto BDP-a za 2019.", smatraju analitičari EIZ-a.

Očekuju i nastavak smanjenja udjela duga opće države u BDP-u na razinu od 75,6 posto u 2018. i 70 posto u 2019. godini.

Analitičari Instituta ističu i da nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima stvara pritisak na povećanje plaća, a može i dovesti i do ugrožavanja rasta pojedinih sektora, pa i čitavog gospodarstva.

Po njima, gotovo je nemoguće ostvarenje dugoročnih stopa rasta u okruženju bez ili s niskim rastom zaposlenosti, posebno u gospodarstvu temeljenom na uslugama kao što je hrvatsko.

Ipak, uz nastavak trenda pada broja nezaposlenih i umjereni rast zaposlenosti, očekuju daljnje snižavanje stope nezaposlenosti na 9,9 posto u 2018. i 8,8 posto u 2019. godini.

Analitičari EIZ-a očekuju umjerene stope inflacije, unatoč rastu cijena energije. Tako u ovoj godini očekuju prosječnu inflaciju od 1,6 posto, a u idućoj od 1,5 posto.

Najveći rizici

Upozoravaju, također, kako postoje brojni rizici ostvarenja ovih prognoza, pa bi očekivane pozitivne trendove u državnim financijama mogla ozbiljno ugroziti izdana jamstva za brodogradilište Uljanik, ali i potencijalni troškovi restrukturiranja kako samog Uljanika, tako i Petrokemije.

Navode i rastuće dugove u zdravstvu, ali i dalje nerazriješeno pitanje bankovnih tužbi povezanih sa švicarskim frankom, kao i moguće tužbe povezane sa slučajem Agrokor. Prijetnje su, smatraju, i neizvjesnost oko mirovinske reforme te zahtjevi sindikata javnih službi za daljnjim povećanjem plaća u javnom sektoru.

S druge strane, očekivanu investicijsku potrošnju kao i potrošnju kućanstava moglo bi ugroziti negativna iskustva s povlačenjem sredstava iz EU fondova tijekom posljednjih pet godina, mogući dodatni inflatorni pritisci zbog rasta cijene nafte na svjetskom tržištu i rasta plaća na domaćem tržištu, ali i pojačana previranja unutar vladajuće koalicije, zaključuju analitičari EIZ-a.