Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem kvartalu prošle godine, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 2,1 do 3,2 posto.

Bit će to već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,3 posto na godišnjoj razini.

Usporen rast potrošnje

Makroekonomisti u anketi Hine navode da rast gospodarstva i dalje najviše podržava jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na jačanje osobne potrošnje ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 40 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

No, u posljednjem lanjskom tromjesečju "realni rast trgovine na malo usporio je na 3,4 posto godišnje u odnosu na 5,5 posto u prethodnom kvartalu, unatoč dvoznamenkastoj stopi rasta stranih turističkih noćenja u istom razdoblju, a što upućuje na usporavanje rasta privatne potrošnje u tom razdoblju", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Premda je u posljednjem lanjskom tromjesečju oslabio utjecaj turizma, potrošnja i dalje raste zahvaljujući poreznim promjenama koje su dovele do rasta plaća.

Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je u prosincu 5.973 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 2,3 posto ili 135 kuna.

S druge strane, na usporavanje rasta maloprodaje u posljednjim lanjskim mjesecima znatan utjecaj imalo je odgađanja kupovine automobila na 2018. zbog najavljenog smanjenja trošarina, navodi se u anketi.

Nastavljen rast izvoza

Pozitivno je na gospodarstvo lani utjecao i rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem lanjskom kvartalu rast izvoza roba ponešto je usporio.

"Izvoz roba porastao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 7,4 posto na godišnjoj razini, dok je u četvrtom kvartalu 2016. rast iznosio 12,6 posto", navodi jedan od makroekonomista.

Izvoz roba je podržavao rast BDP-a u cijeloj prošloj godini, u kojoj je porastao za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 103,9 milijardi kuna.

No, podaci DZS-a ukazuju istodobno i na snažan rast uvoza, za 8,6 posto, na 161 milijardu kuna, pa je deficit vanjskotrgovinske robne razmjene lani uvećan za 1,6 milijardi kuna ili 3 posto na godišnjoj razini.

"Nastavljeni su dobri trendovi u kretanju izvoza, ali je snažan rast uvoza prisutan tijekom cijele godine i u četvrtom kvartalu doveo do negativnog utjecaja robne razmjene s inozemstvom na rast BDP-a", ocjenjuje jedan od makroekonomista u anketi.

Industrijska proizvodnja stagnirala

Usporavanje rasta gospodarstva posljedica je i slabosti industrijske proizvodnje koja je u posljednja dva mjeseca prošle godine pala.

Pad industrije dva mjeseca zaredom nije zabilježen još od polovice 2014. godine. Zbog toga je industrijska proizvodnja u posljednjem lanjskom tromjesečju stagnirala na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porasla za 2,9 posto.

"Usporavanje prometa u maloprodaji i industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju posljedica je nekoliko faktora: usporavanja nakon rekordne turističke sezone, visokih osnovica od prethodne godine, a premda u blažem obliku, tu je još uvijek i učinak krize u Agrokoru, koji se osjeti kroz nešto blaži rast proizvodnje i investicija", navodi jedan od makroekonomista.

I dok je proizvodnja stagnirala, makroekonomisti procjenjuju da je u četvrtom lanjskom tromjesečju nastavljen rast investicija, već 10. kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom, kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 3,4 posto na godišnjoj razini.

Rast u 2017. ispod očekivanja

Ostvari li se prosječna procjena makroekonomista o rastu u posljednjem lanjskom kvartalu za 2,7 posto, to bi značilo da je u cijeloj 2017. gospodarstvo poraslo 2,9 posto, sporije u odnosu na 3,2 posto godinu dana prije.

To bi bio i sporiji rast nego što se očekivalo. U anketi Hine prije tri mjeseca, osam makroekonomista očekivali su u prosjeku rast BDP-a za 3 posto.

Europska komisija objavila je nedavno procjenu da bi u 2017. rast hrvatskog gospodarstva trebao iznositi 3,2 posto, dok Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje rast od 3,1 posto.

Vlada je, pak, proračun za prošlu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Makroekonomisti kažu kako kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 58 milijardi kuna, zasad nije značajnije utjecala na rast BDP-a u ovoj godini.

"Sve u svemu, usprkos Agrokoru, koji je imao utjecaja kroz dio potencijalnih kanala - kroz investicije prvenstveno i potražnju za dobavljače - 2017. je bila dobra godina zbog snažnog rasta inozemne potražnje, što se preslikalo na visoki rast izvoza roba i turističkih usluga", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U 2018. usporavanje rasta BDP-a

U ovoj se godini, pak, očekuje daljnje blago usporavanje gospodarskog rasta.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,8 posto.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,3 do 3 posto.

HNB, pak, u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,9 posto, a na istoj stopi rasta Vlada temelji proračun za ovu godinu.

U zimskim prognozama Europska komisija procijenila je da će hrvatski BDP u ovoj godini porasti 2,8 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Svjetska banka procjenjuje da će rast hrvatskog BDP-a iznositi 2,6 posto.

"Usporavanje rasta bi trebalo biti posljedica efekta povećane baze nakon rasta ostvarenog u protekle tri godine, što bi trebalo dovesti i do usporavanja rasta domaće potražnje i do usporavanja realnog rasta vrijednosti izvoza roba i usluga, posebno zbog izostanka mjera koje bi imale veći učinak na daljnji rast domaće potražnje poput prošlogodišnjih izmjena u porezu na dohodak. Pozitivne pomake očekujemo u kretanju investicija, posebno kroz povećano korištenje fondova EU, a najveći rizik i dalje ostaje rješavanje situacije vezano uz Agrokor", zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Pripremili: Slavica Cvitanić, Nenad Bach