Prema u ponedjeljak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Eurostata, ukupni prihodi konsolidirane opće države u prošloj godini su iznosili 163,3 milijarde kuna, što je rast za 12,4 milijarde kuna ili 8,2 posto na godišnjoj razini.

Istodobno su ukupni rashodi od 166 milijardi kuna zabilježili razmjerno slabiji godišnji rast od 3,8 milijardi ili 2,3 posto.

"Posljedično je u prošloj fiskalnoj godini ostvaren povijesno najniži manjak konsolidirane opće države koji je iznosio 2,8 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a", navode analitičari RBA u osvrtu na izvješće DZS-a.

Ističu i da je taj deficit znatno niži u od planiranog iznosa iz posljednjeg rebalansa državnog proračuna od 1,7 posto BDP-a, dok je u odnosu na 2015. manjak niži za 8,6 milijardi kuna ili 2,6 postotnih bodova BDP-a.

Prihodi od PDV-a porasli više od 7 posto

Povoljna kretanja u protekloj godini posljedica su nekoliko ključnih čimbenika, navode analitičari RBA.

"Najveći utjecaj imalo je povećanje poreznih prihoda, čiju okosnicu čine prihodi od PDV-a koji su prikupljeni u iznosu od 46,4 milijarde kuna. Ostvarivši značajno viši priljev u odnosu na planirani, prihodi od PDV-a su na godišnjoj razini porasli za preko 3 milijarde kuna, zabilježivši snažan rast od 7,1 posto u odnosu na 2015.", navodi se u analizi.

Ističe se kako je to posljedica pozitivnih trendova, odnosno iznadočekivanog rasta gospodarstva, koje je bilo snažno pogurnuto rekordnom turističkom sezonom. Lani je, naime, BDP porastao 2,9 posto, najbrže od 2007. godine.

Prvi pad javnog duga nakon osam godina

"Doprinos smanjenju fiskalnog deficita došao je i od nižih rashoda za kamate koji su u prošloj godini iznosili 11,2 milijarde kuna te su u odnosu na godinu ranije smanjeni za 763 milijuna, odnosno 6,4 posto", navode analitičari RBA.

Zahvaljujući tome, došlo je do značajnog povećanja primarnog salda proračuna opće države, koji je i drugu godinu zaredom zabilježio suficit.

Tako je primarni višak s 579 milijuna kuna, zabilježenih u 2015. godini, premašio 8,4 milijarde kuna u 2016. godini, čineći 2,4 posto BDP-a.

"Očito je smanjenje proračunskog deficita, pogurnuto i prošlogodišnjim diskontinuitetom na političkoj sceni, otvorilo prostor i za značajno manje potrebe za zaduženjem države", ističu analitičari RBA.

Zahvaljujući tome, krajem prošle godine javni dug spustio se na 289,1 milijardu kuna.

"Tako je hrvatski javni dug prvi puta nakon osam godina spustio svoj udio u BDP-u na 84,2 posto, 2,5 postotnih bodova niže u odnosu na godinu ranije", navode analitičari RBA.

I u 2017. izdašni proračunski prihodi

Dodaju i da nastavak gospodarskog rasta sugerira da bi proračunski prihodi trebali biti izdašni ili barem u skladu s planom Ministarstva financija.

"S druge strane, ako rashodi budu ostvareni u skladu s planom, može se govoriti o daljnjoj prilagodbi i sve većoj mogućnosti za izlazak iz procedure prekomjernog deficita. Ali tu posao ne treba stati, već naprotiv trebao bi se nastaviti s konkretnim strukturnim mjerama i konkretnim javnim politikama", poručuju analitičari RBA.

Ističu i da, premda u 2017. očekuju produbljivanje proračunskog manjka, taj bi manjak i dalje trebao ostati na razinama ispod 2 posto BDP-a, dok bi i treću godinu za redom trebali bilježiti primarni suficit.