U najnovijem biltenu Hrvatske narodne banke analitičari banke prognoziraju blagi pad BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na prošli kvartal. No za cijelu godinu očekuju da će završiti u nešto većem plusu od 0,2 posto koliko su predvidjeli u prosincu.

Manja nezaposlenost

Razlog tom optimizmu za cijelu 2015. godinu su poboljšani uvjeti financiranja i zadržavanje cijene nafte na niskim razinama. Pad BDP-a u prvom tromjesečju očekuje se zbog smanjenja obujma industrijske proizvodnje u siječnju, a koja je u prva dva mjeseca manja za 2,3 posto u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja. Ipak, obujam građevinskih radova porastao je u siječnju u odnosu na prethodna tri mjeseca. I realni promet od trgovine na malo povećan je za 1,2 posto u prva dva mjeseca u odnosu na prethodno tromjesečje, čemu je pridonio rast realnih neto plaća koji je uslijedio nakon izmjena u sustavu poreza na dohodak, stoji u biltenu.

Tijekom siječnja i veljače zabilježena je stagnacija broja zaposlenih osoba u odnosu na prosjek posljednjeg tromjesečja 2014. godine te se broj zaposlenih osoba zadržao na prosječnoj razini ostvarenoj u prethodnoj godini. Broj nezaposlenih osoba u tom razdoblju nastavio se smanjivati, što je posljedica brisanja iz evidencije, prije svega zbog nepridržavanja zakonskih odredbi te smanjenim priljevima u evidenciju HZZ-a, objašnjavaju u središnjoj banci. Administrativna stopa nezaposlenosti u siječnju i veljači u prosjeku je iznosila 18,5 posto.

Deficit će biti veći

Na kraju siječnja bruto inozemni dug iznosio je 46,8 milijardi eura, a njegov prirast za 0,1 milijardu eura u odnosu na kraj 2014. rezultat je učinka međuvalutnih promjena u skladu s jačanjem američkog dolara prema euru. U središnjoj banci predviđaju da bi proračunski manjak prema metodologiji ESA 2010 mogao u 2014. biti veći nego godinu ranije. Napominju i kako se nedostatak sredstava u proračunu uglavnom financirao zaduživanjem te je dug opće države na kraju 2014. godine dosegnuo 80,6 posto BDP-a.