Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak u uvodu vladine sjednice da je proračun za 2021. godinu tranzicijska faza prema povratku na putanju gospodarske i fiskalne politike otprije korona krize, kad ju je obilježavalo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i proračunski višak.

U osvrtu na prijedlog proračuna za 2021. godinu, najavio je nastavak potpora zdravstvu, gospodarstvu i poljoprivredi te za socijalnu skrb. Izdvojio je pritom financiranje mjera skraćenog radnog vremena, očuvanje radnih mjesta i obnove od potresa te za realizaciju projekta LNG terminala na Krku i potporu lokalnim razvojnim projektima.

Proračun za iduću godinu po njegovim riječima početak je povratka na putanju javnih financija prije korona krize koju je obilježilo smanjenja udjela javnog duga u BDP-u i proračunski suficit.

Za iduću godinu, podsjetio je, vlada predviđa oporavak BDP-a po realnoj stopi od pet posto, godinu kasnije 3,4, a 2023. godine 3,1 posto.

Vlada, kako je rekao, snažno računa i na sredstva iz EU-ovih fondova iz kojih je Hrvatskoj na raspolaganju u idućih sedam do deset godina više od 24 milijarde eura.

Govoreći o rebalansu proračuna za 2020. godinu, rekao je da ćemo prema ESA 2010 metodologiji imati 29,5 milijardi kuna proračunskog manjka, ili osam posto BDP-a.

Dodao je da podaci za treće tromjesečje ukazuju na polagani gospodarski oporavak te da se u 2020. godini očekuje realni pad BDP-a od osam posto.

Istaknuo je uspješnu turističku sezonu, znatno bolju od očekivanja, čemu su, kako je rekao, pridonijele kvalitetna i pravodobna epidemiološka reakcija i priprema sezone, kao i pojačan priljev sredstava iz EU-ovih fondova.