Promjene u okolišu ugrožavaju više od 90 posto opskrbe hranom iz mora, rijeka i jezera, a u najvećoj su opasnosti vodeći proizvođači poput Kine, Norveške i SAD-a, pokazalo je istraživanje.

„Plava hrana" uključuje više od 2.190 vrsta riba, školjkaša, biljaka i algi, te više od 540 vrsta uzgojenih u slatkoj vodi, koje hrane 3,2 milijarde ljudi diljem svijeta.

No, svijet ne ulaže dovoljno napora da se proizvodnja ′plave′ hrane prilagodi pojačanim rizicima u okolišu, upozorili su autori istraživanja, objavljenog u časopisu Nature Sustainability.

„Postigli smo određeni napredak u pitanju klimatskih promjena, ali naše strategije prilagodbe sustava plave hrane, suočenog s promjenama u okolišu, još nisu dovoljno razvijene i iziskuju hitnu pozornost", rekla je koautorica istraživanja iz Stockholm Resilience Centrea Rebecca Short.

Prekomjerna proizvodnja u tom sektoru glavni je uzrok uništavanja vodenih staništa i nanijela je značajnu štetu okolišu, iako količinu i kvalitetu ′plave hrane′ ugrožavaju i drugi faktori.

Oni uključuju rast razine mora i temperature, kiseljenje oceana, promjene količina padalina, ali i čimbenike poput cvjetanja algi i zagađenja živom, pesticidima i antibioticima.

„Ranjivost povezana s promjenama u okolišu čiji je uzrok čovjek... stvara ogroman pritisak na proizvodnju plave hrane", rekao je profesor na kineskom Sveučilištu Xiamen Ling Cao, također jedan od koautora istraživanja.

"Znamo da akvakultura i ribarstvo hrane milijarde ljudi i jamče njihovu prehrambenu sigurnost", kazao je kineski stručnjak.

Kina, Japan, Indija i Vijetnam čine više od 45 posto globalnog ulova i 85 posto akvakulturne proizvodnje, a istraživanje je pokazalo da bi prioritet trebalo biti ublažavanje njihove ranjivosti. U najvećoj su opasnosti male otočne zemlje, čiji se stanovnici hrane isključivo ′plavom′ hranom.

Povelja UN-a o održivom razvoju na otvorenom moru, potpisana u ožujku, mogla bi dionicima stvoriti uvjete za zaštitu izvora plave hrane, zajedničkog interesa, no naziru se i novi rizici, upozorio je CAO.

Otočna zemlja Nauru u Tihom oceanu na udaru je kompanija koje žele vaditi metale s morskog dna. Ekolozi upozoravaju da bi ′rudarenje′ u podmorju moglo nanijeti ogromnu štetu morskom okolišu.

Norveška spada među vodeće proizvođače hrane, a prošli tjedan našla se na udaru kritika zbog najave da će izdavati dozvole za rudarenje na morskom dnu.

„Rudarenje na dnu oceana utjecat će na populaciju riba", objašnjava Cao. "Mnogi znanstvenici danas pozivaju vlade da pomno analiziraju područja gdje planiraju vaditi rude kako bi utjecaj (na okoliš) svele na minimum", podsjeća.