U listopadu je sezonski prilagođen promet od trgovine na malo u 28-članom EU porastao za 1,2 posto u usporedbi s rujnom, kada je na mjesečnoj razini smanjen za 0,2 posto, u skladu s procjenom statističkog ureda EU-a, objavljenom početkom studenoga.

Među zemljama članicama čiji su podaci bili raspoloživi Eurostatu, najviše je na mjesečnoj razini promet uvećan u Sloveniji, za 3,7 posto. Slijede Luksemburg, s rastom od 2,9 posto, Njemačka, s 2,4-postotnim rastom te Velika Britanija, s rastom od dva posto.

S druge strane, pad prometa zabilježile su Malta, za 0,5 posto, Irska, za 0,4 posto, te Mađarska, za 0,3 posto. Slijede Slovačka i Španjolska, gdje je promet skliznuo za 0,2 odnosno 0,1 posto.

Prema kategorijama proizvoda, oporavak prometa u maloprodaji EU pripisuje se 2,3-postotnom rastu prometa u trgovini neprehrambenih proizvoda i 0,2-postotnom u trgovini hranom, pićima, duhanom i duhanskim proizvodima. Pad prometa od 0,9 posto zabilježen je pak u trgovini gorivima.

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet uvećan je za 3,5 posto, znatnije ubrzavši u odnosu na rast od revidiranih dva posto u mjesecu ranije. Prva procjena za rujan pokazivala je rast od 2,2 posto.

Rast prometa pripisuje se povećanom prometu u kategoriju neprehrambenih proizvoda, od 4,9 posto, te 2,5-postotnom rastu u trgovini hranom, pićima, duhanom i duhanskim proizvodima i 1,7-postotnom u trgovini gorivima.

Najsnažniji rast prometa na godišnjoj razini, među zemljama čijim podacima raspolažu u Eurostatu, zabilježen je u Luksemburgu, za 16 posto. Slijede Rumunjska i Slovenija, s rastom prometa za po 8,7 posto te Litva, s 8,3-postotnim rastom.

Pad prometa na godišnjoj razini zabilježen je samo u Belgiji, za 1,9 posto, pokazale su najnovije procjene Eurostata.

U eurozoni oporavak nakon dva mjeseca pada

Promet od trgovine na malo u eurozoni u listopadu je na mjesečnoj razini uvećan, nakon dva mjeseca pada. Sezonski prilagođen promet u 19-članom je gospodarstvu pritom porastao 1,1 posto, nakon pada za revidiranih 0,4 posto u rujnu. Prva procjena za rujan pokazivala je pad od 0,2 posto. U kolovozu je promet skliznuo za 0,1 posto, pokazalo je izvješće.

Oporavak prometa pripisuje se prije svega povećanom prometu u trgovini neprehrambenih proizvoda, za 2,3 posto, i u trgovini hranom, pićima, duhanom i duhanskim proizvodima, za 0,2 posto. U trgovini gorivima zabilježen je pak pad prometa, od jedan posto.

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u eurozoni u listopadu također je značajnije ubrzao rast, na 2,4 posto, s revidiranih jedan posto u prethodnom mjesecu. Prva procjena za rujan pokazivala je rast prometa za 1,1 posto.

Eurozona prati trend EU-a u cjelini. Rast u trgovini neprehrambenim proizvodima iznosio je 3,3 posto, a slijedi trgovina hranom, pićima, duhanom i duhanskim proizvodima, s rastom prometa za 2,1 posto te trgovina gorivima, s 0,7-postotnim rastom prometa, pokazale su procjene Eurostata za listopad 2016. godine.

U osvrtu na izvješće Eurostata, analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) navode da je u listopadu maloprodajni promet EU (odjeljak G47) realno bio, prema kalendarski prilagođenim podatcima, veći za 3,5 posto, a u Hrvatskoj za 2,7 posto u odnosu na listopad 2015. godine, što predstavlja najbržu dinamiku godišnjeg rasta u posljednjih godinu dana.

"Time je nastavljen trend godišnjega rasta koji u EU kontinuirano traje 39 mjeseci, odnosno od kolovoza 2013. godine, što je ponajprije rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja potrošačkoga optimizma koji je, iako i dalje negativan, bio znatno povoljniji u odnosu na prethodne godine", zaključuju analitičari HGK.