Projekti Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) predstavljaju poslovne prilike za hrvatske tvrtke u raznim sektorima, istaknuto je u srijedu na konferenciji u organizaciji HUP-a, EBRD-a i Ministarstva financija.

Ukupna ulaganja EBRD-a u Hrvatskoj do kraja 2024. godine dosegnula su gotovo pet milijardi eura, financirano je oko 260 projekata javnog i privatnog sektora, pri čemu se oko 70 posto vrijednosti ukupnog portfelja odnosi na privatni sektor, istaknuo je regionalni direktor EBRD-a za srednju Europu Miljan Ždrale.

To da se, za razliku od većine zemalja regije, veći dio financiranja odnosi na privatni sektor pokazuje da Hrvatska ipak nije samo turistička zemlja, "nego da tu ima puno i drugih dragulja koje bi trebalo njegovati i dalje razvijati", poručio je Ždrale.

Ulaganja EBRD-a u Hrvatsku lani su iznosila 300 milijuna eura, a Ždrale se nada da će taj trend nastaviti i u ovoj godini. Rekao je da je EBRD prošle godine u javnoj nabavi imao projekte vrijednosti oko 2,2 milijarde eura, njih oko 250, a u svim tim projektima hrvatska poduzeća su mogla participirati - kao izvođači radova, investitori, konzultanti ili dobavljači roba ili usluga.

Istaknuo je da su natječaji EBRD-a transparentni i pravedni, a da hrvatska poduzeća zasigurno imaju znanje, iskustvo i potencijal za iskorake najprije na tržišta zapadnog Balkana, gdje su najprisutnija ulaganja u komunalnu, transportnu i prometnu infrastrukturu. Tu je i tržište sjeverne Afrike, gdje EBRD također financira projekte razvoja komunalne i prometne infrastrukture, kao i projekte u energetici.

Banka, kazao je Ždrale, planira širenje aktivnosti i u subsaharsku Afriku, što se prije svega odnosi na Senegal, Ganu, Nigeriju, Obalu Bjelokosti, Benin itd. EBRD će tamo imati direktne investicije i to je sigurno još jedna šansa za hrvatske tvrtke, rekao je Ždrale.

Weber: Želimo potaknuti hrvatske tvrtke da se što više prijavljuju na natječaje

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber je rekla da EBRD već godinama značajno doprinosi razvoju domaćeg privatnog sektora i financiranju infrastrukturnih projekata, a da članovi HUP-a aktivno sudjeluju u tim inicijativama.

"To je ono što HUP kontinuirano zagovara - da se i javno financiranje, ali i financiranje međunarodnih financijskih institucija fokusira upravo na privatni sektor jer on doprinosi poboljšanju poslovnog okruženja i snažnom rastu BDP-a u Hrvatskoj", istaknula je Weber.

Napomenula je da je današnja konferencija jedna u nizu sličnih konferencija, pa su tako ranije poduzećima već prezentirane poslovne mogućnosti koje im otvaraju međunarodne financijske institucije kao što su Europska investicijska banka (EIB) i Azijska infrastrukturna investicijska banka (AIIB).

"S idejom jačanja domaćeg gospodarstva i njegove konkurentnosti, želimo potaknuti što više tvrtki iz raznih sektora hrvatskog gospodarstva, poput energetike, infrastrukture, vodoopskrbe, prometa, građevinarstva i drugih, da iskoriste te mogućnosti i da se što više prijavljuju na natječaje. Vjerujem upravo da će i današnja rasprava i razmjena iskustava biti korisne smjernice i informacije kako se prijaviti na natječaje EBRD-a i unaprijediti svoje poslovanje", poručila je Weber.

Primjer tvrtke Altpro

Državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan rekao je da i Europska komisija potiče poduzeća iz EU članica da se javljaju na natječaje za projekte koje financira EBRD, ali i ostale međunarodne financijske institucije.

Istaknuo je da je Hrvatska, osobito u posljednjim godinama, postigla značajan napredak u ključnim područjima gospodarskog razvoja te je posvećena poboljšanju poslovnog okruženja. "Na ovom putu i u ostvarivanju pozitivnih rezultata pomaže nam suradnja s međunarodnim financijskim institucijama poput EBRD-a", izjavio je Župan.

Tvrtka Altpro se bavi proizvodnjom signalno-sigurnosnih sustava za željeznička vozila i infrastrukturu, a sudjelovala je kao direktan izvođač ili podizvođač na projektima koje je za druge financirao EBRD.

"Projekti izgradnje željezničke infrastrukture koje je financirao EBRD su doprinijeli da se dignemo na jednu višu razinu unutar kompanije, a naravno i stvaramo veće prihode. Danas takva vrsta integratorskih projekata nam nosi skoro 50 posto prihoda u tvrtki", izjavio je član Uprave i direktor zajedničkih poslova tvrtke Altpro Petar Milas, koji je apostrofirao i suradnju na projektima koje financiraju EIB i HBOR.