Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su u lipnju bile 0,3 posto niže nego u svibnju, dok su u odnosu na lipanj prošle godine pale za 2,1 posto, što je posljedica slabe domaće potražnje i izostanka cjenovnih pritisaka s međunarodnih tržišta.

Kada se isključe cijene energije, proizvođačke su cijene u lipnju na mjesečnoj razini smanjene za 0,5 posto, a na godišnjoj razini za 1,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

„To predstavlja nastavak niza godišnjih stopa pada četrnaesti mjesec zaredom. Deflatornim pritiscima pridonio je pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda i na domaćem i na nedomaćem tržištu", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Na nedomaćem tržištu cijene su u lipnju bile niže za 0,9 posto godišnje, odnosno 0,6 posto na mjesečnoj razini.

„U Hrvatskoj su cijene pri proizvođačima nastavile jedanaestomjesečni negativni niz, pa su zabilježile godišnji pad od 2,9 posto, dok je na mjesečnoj razini zabilježen pad od 0,2 posto", navode analitičari RBA.

Promatrano prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u lipnju su u odnosu na svibanj proizvođačke cijene u najznačajnijoj, prerađivačkoj industriji pale za 0,4 posto.

U rudarstvu i vađenju proizvođačke su cijene smanjene također za 0,4 posto, dok su u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji ostale nepromijenjene. U opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša cijene su porasle za 0,5 posto.

Na godišnjoj je razini, pak, u lipnju najizrazitiji pad proizvođačkih cijena zabilježen u rudarstvu i vađenju, za 9,8 posto, dok su u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji pale za 4,8 posto, a u prerađivačkoj industriji za 1,8 posto.

Istodobno je rast proizvođačkih cijena, za 20,1 posto, zabilježen u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša.

„Deflatorne stope kretanja proizvođačkih cijena na domaćem tržištu jasno odražavaju oslabljenu domaću potražnju, kao i izostanak pritiska s međunarodnih tržišta roba i sirovina", zaključuju analitičari RBA.