Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u najnovijim je prognozama povisila procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s 2,5 na 3,5 posto, zadržala procjenu prosječne inflacije na 3,5 posto te ukazala na nastavak pozitivnih trendova u javnim financijama.

Procjenu rasta BDP-a u ovoj godini poslodavci su povisili s prethodnih 2,5 na 3,5 posto. To objašnjavaju oporavkom ključnih vanjskotrgovinskih partnera, izrazito ekspanzivnom predizbornom fiskalnom politikom, robusnim tržištem rada te snažnijom inozemnom turističkom potražnjom.

Smatraju da snažnija turistička sezona, kao pokretač potrošnje, može dodatno ubrzati rast BDP-a.

S obzirom da u razdoblju od 2024. do 2028. očekuju sporiji rast produktivnosti u odnosu na regiju, ključem za stabilan rast smatraju reforme pri čemu zagovara smanjenje poreznog klina na srednje i više plaće te parafiskalnih nameta, zamjenu dijela prihoda od poreza na rad porezima na prihod od turističkog najma kao i širenje porezne baze i jednostavniji porezni sustav.

Važnom poslodavci smatraju i fleksibilizacija tržišta rada, proizvoda i usluga, usklađivanje obrazovnih programa s potrebama na tržištu rada, restrukturiranje državne administracije i poduzeća, kao i olakšanje uvjeta poslovanja.

Prijetnju rastu vide i u nepovoljnim demografskim kretanjima i projekcijama o padu radne populacije za više od 100 tisuća u iduće četiri godine, zbog čega, kako navode, na rastu BDP-a od tri posto potreba za uvozom radne snage raste na 40-50 tisuća na godinu, sve do 2030. godine.

Pozivaju na "pametniju aktivaciju" domaće radne snage i ciljanu imigraciju uz privlačenje visokokvalificirane radnike u sektorima gdje produktivnost realno brže raste u odnosu na EU prosjek poput ICT-a, turizma, graditeljstva, poljoprivrede i dijelova industrije.

Takvim mjerama je potrebu za stranim radnicima moguće ograničiti i na 25 tisuća godišnje, kažu poslodavci.

Što se tiče inflacije, ovoga ljeta očekuju njezin pad na ispod 2,5 posto, a u cijeloj 2024. očekuju prosječnu stopu inflacije od oko 3,5 posto, nakon 8,4 posto prošle godine.

Zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a, oporavku porezno izdašne turističke potrošnje, ubrzanju dotoka novca iz EU-ovih fondova i stabilnom suficitu lokalne države (0,6 posto BDP-a), a unatoč rastu troška kamata (1,7 posto BDP-a) nastavlja se i razdoblje uravnoteženih javnih financija, kažu u HUP-u.

Dobrom viješću drže što će unatoč rastu deficita javni dug u 2024. po prvi puta pasti ispod 60 posto BDP-a.

Poslodavci kažu i da se Hrvatska može nadati povećanju kreditnog rejtinga na razinu ‘A-′, što trenutačno sugerira i cijena zaduživanja.