Monetarna politika u cijeloj regiji došla je do plafona - nove načine za pokretanje gospodarskog rasta iz centralnih banaka četiri guvernera traže u Rovinju na 2. susretu guvernera i bankara regije, u organizaciji poslovnog tjednika Lider. Na konferenciji, osim guvernera HNB-a Borisa Vujčića, sudjeluju još i guverneri središnjih banaka Slovenije (Boštjan Jazbec), BiH (Kemal Kozarić) te Crne Gore (Milojica Dakić), kao i drugi sudionici iz bankarskih krugova, prenosi Lider.

Najpogođenije zemlje u cijeloj jugoistočnoj Europi su nažalost Hrvatska i Slovenija, dok jedino Makedonija ostvaraje kakav-takav rast. Perspektiva rasta BDP-a u regiji pokazuje oporavak. Sve zemlje u regiji u 2014. trebale bi doći na nulti rast, a perspektive za 2015. godinu su redom pozitivne, izjavio je Boris Centner, član Uprave Erste banke, glavnog sponzora skupa, otvarajući konferenciju.

Kriza je, tvrdi veli Centner, donijela i neke pozitivne stvari. Tako se u regiji stanjio deficit platne bilance; Hrvatska i Slovenija čak imaju blagi suficit. Direktne strane investicije, pak, uopće ne izgledaju obećavajuće. Strane investicije u regiju su stale s iznimkom Crne Gore koja bilježi dvocifreni rast. Vanjski dug također raste i dosta je alarmantno da raste i javni dug, koji je u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji već preko 60 posto BDP-a te ga pod hitno treba rezati. Kritično visoka je i nezaposlenost.

Dubravko Mihaljek, voditelj makroekonomske analize u Odjelu monetarne i ekonomske politike u Banci za međunarodna plaćanja (BIS) predstavio je izglede za oporavak svjetske ekonomije. Kaže kako rast u SAD-u, Europi, Japanu i Velikoj Britaniji postepeno jača, dok jedino Kina ima problema s postizanjem zadovoljavajućih stopa rasta. Rast u regiji karakteriziraju ulaganja u građevinu, trasportnu opremu i strojeve koja opadaju već pet godina. Tehnološki faktor rasta je najsporiji što znači da je problem u najvažniijem resursu - radu.

Obrazovna struktura poboljašava se sporo, pa se čekaju investicije koje nose rast. U svijetu je rijetko kada bila polovica investicija bila uložena u građevinu kao u regiji. Ti radovi su se financirali kreditima. Ne treba se čuditi da je rast bio snažan dok je bilo obilnog inozemnog financiranja, taj scenarij je dotukao i Španjolsku, zaključio je Mihaljek te savjetovao: Treba poticati obrazovanje, reformirati tržište rada i pronaći novac za istraživanje i razvoj. Jedino područje gdje može uskočiti monetarna politka je osiguravanje normalnog funkcioniranja kreditnog mehanizma, dok ključnu ulogu ima fiskalna politka koja povezuje makroekonomske i strukturne aspekte rasta.

Guverneri središnjih banaka u tome ne mogu ostati po strani. No, u kolikoj mjeri mogu svojim potezima pridonijeti iznijet će tijekom konferencije.