Europska komisija je u ponedjeljak objavila zimske ekonomske prognoze prema kojima bi gospodarski rast trebao biti veći, a inflacija niža nego što se ranije očekivalo unatoč ratu u Ukrajini.

U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 11. studenoga 2022. godine, Komisija je očekivala tehničku recesiju, što gospodarski pad dva tromjesječja zaredom, u zadnjem tromjesječju prošle i u prvom ove godine.

Komisija ove godine očekuje rast gospodarstva od 0,8 posto u EU27 i 0,9 posto u europodručju.

"Gotovo godinu dana nakon što je Rusija pokrenula ratnu agresiju na Ukrajinu, gospodarstvo EU-a ušlo je u 2023. s čvršće pozicije nego što se to predviđalo u jesen. Sada se očekuje da će i EU27 i europodručje za dlaku izbjeći tehničku recesiju koja je bila predviđena za kraj godine", navodi Komisija.

"Uspjeli smo za dlaku izbjeći recesiju. Ove smo godine nešto optimističniji kad je riječ o izgledima za rast i predviđenom smanjenju inflacije. No i dalje su pred nama višestruki izazovi pa nije vrijeme za tapšanje po ramenu, posebice zato što neumorni rat Rusije protiv Ukrajine i dalje uzrokuje nesigurnost", izjavio je potpredsjednik Komisije zadužen za euro Valdis Dombrovskis.

Sličnu poruku ima i povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni koji kaže da su se "smanjili rizici od recesije i nestašice plina i da je nezaposlenost i dalje na rekordno niskoj razini", ali da i dalje "Europljane čeka teško razdoblje, usporavanje rasta zbog znatnih nepovoljnih okolnosti, a utjecaj inflacije na kupovnu moć postupno će se smanjiti tek tijekom sljedećih tromjesečja".

Neznatno smanjena predviđanja inflacije

Nakon najviših razina iz 2022. inflacija će se tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom smanjiti, dodaje Komisija.

Ukupna inflacija smanjuje se već tri mjeseca zaredom, što upućuje na to da je njezin vrhunac iza nas, kako je i bilo predviđeno u jesenskoj prognozi. Nakon što je u listopadu dosegnula rekordnih 10,6 posto inflacija se smanjila, a brza procjena za siječanj smanjena je na 8,5 posto u europodručju. Taj je pad uglavnom posljedica smanjenja inflacije cijena energije, a temeljna inflacija još nije dosegnula najvišu razinu.

Prognoza inflacije blago je smanjena u odnosu na jesen, i to uglavnom zbog kretanja na energetskom tržištu. Predviđa se da će se ukupna inflacija u EU-u smanjiti s 9,2 posto u 2022. na 6,4 posto u 2023. i na 2,8 posto u 2024., a u europodručju s 8,4 posto u 2022. na 5,6 posto u 2023. i na 2,5 posto u 2024. godini.

Nakon snažne ekspanzije u prvoj polovini 2022. gospodarski rast je u trećem tromjesečju usporio, ali nešto slabije od očekivanja. Unatoč iznimnim nepovoljnim šokovima gospodarstvo Unije izbjeglo je kontrakciju predviđenu u jesenskoj prognozi za četvrto tromjesečje. Godišnja stopa rasta za 2022. u Uniji i europodručju sada se procjenjuje na 3,5 posto.

Povoljna kretanja od jesenske prognoze poboljšala su izglede za rast za ovu godinu.

Zbog kontinuirane diversifikacije izvora opskrbe i naglog pada potrošnje, razina skladištenja plina veća je od sezonskog prosjeka u proteklim godinama, a veleprodajne cijene plina pale su znatno ispod razina prije rata. Osim toga, tržište rada Unije i dalje bilježi jako dobre rezultate, a stopa nezaposlenosti ostala je do kraja 2022. na dosad najnižoj zabilježenoj razini od 6,1 posto. Povjerenje se povećava, a istraživanja iz siječnja upućuju na to da će se u prvom tromjesečju 2023. izbjeći i smanjenje gospodarske aktivnosti.

Međutim, utjecaj nepovoljnih okolnosti i dalje je snažan. Potrošači i poduzeća i dalje se suočavaju s visokim troškovima energije, a temeljna inflacija (ukupna inflacija bez energije i neprerađene hrane) u siječnju je nastavila rasti, što dodatno narušava kupovnu moć kućanstava. Budući da su inflacijski pritisci i dalje prisutni, očekuje se nastavak pooštravanja monetarne politike, što će negativno utjecati na poslovnu aktivnost i kočiti ulaganja.

Predviđeni rast u zimskoj privremenoj prognozi za 2023. od 0,8 posto u EU-u i 0,9 posto u europodručju veći je za 0,5 odnosno 0,6 postotnih bodova nego u jesenskoj prognozi. Stopa rasta za 2024. nije se mijenjala te iznosi 1,6 posto za EU i 1,5 posto za europodručje. Do kraja razdoblja obuhvaćenog prognozom obujam proizvodnje trebao bi biti za gotovo 1 posto veći od predviđanja u jesenskoj prognozi.

Premda je prognoza i dalje vrlo neizvjesna, rizici za rast uglavnom su uravnoteženi. Domaća potražnja mogla bi biti viša od predviđene ako se nedavna smanjenja veleprodajnih cijena plina u većoj mjeri prenesu na potrošačke cijene i ako se potrošnja pokaže otpornijom. Međutim, u kontekstu stalnih geopolitičkih napetosti ne može se isključiti mogućnost da će se ta situacija promijeniti. S obzirom na ponovno otvaranje Kine mogla bi se povećati i vanjska potražnja, što bi pak moglo povećati globalnu inflaciju.

Rizici za inflaciju i dalje energetski

Rizici za inflaciju i dalje su uglavnom povezani s kretanjima na energetskim tržištima, slično kao u slučaju nekih utvrđenih rizika za rast. Rizici od povećanja inflacije i dalje postoje, posebno u 2024., jer bi se moglo pokazati da su se cjenovni rizici više raširili i ukorijenili nego što se očekivalo ako se plaće dulje vrijeme nastave kretati iznad prosjeka.

Zimskom gospodarskom prognozom 2023. ažurirana je jesenska gospodarska prognoza 2022. predstavljena 11. studenoga 2022., a naglasak je bio na kretanjima BDP-a i inflacije u svim državama članicama EU-a.

Ova prognoza uvelike se oslanja na isključivo tehničku pretpostavku da ruska agresija na Ukrajinu neće eskalirati te da će se nastaviti tijekom cijelog razdoblja obuhvaćenog prognozom. Prognoza se temelji i na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 27. siječnja.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnji i tromjesečni BDP i inflaciju za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregirane podatke za Uniju i europodručje.