Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac u srijedu je najavio novo izdanje trezorskih zapisa, vrijedno 1,2 milijarde eura, koje će startati u petak, 8. studenoga.

Primorac je uvodno na 32. tradicionalnom savjetovanju o ekonomskoj politici Hrvatske u 2025. godini najavio da će u petak biti otvoren novi upis trezorskih zapisa, jer su trezorci koji su prvi izdani u studenom 2023. pred dospijećem.

"Želimo zadržati postojeću bazu ulagača i zbog toga omogućavamo reinvestiranje svima koji su uložili u trezorske zapise, kroz novo izdanje u nominalnom iznosu od 1,2 milijarde eura", kazao je.

Datum izdanja bit će 21. studenoga, godišnji prinos 3,15 posto, što znači da će ukupna cijena pri izdanju jednog trezorskog zapisa biti 969,54 eura. Građani će po dospijeću dobiti 1.000 eura za svaki upisani zapis i tako ostvariti godišnji prinos od 3,15 posto.

Početak upisa u prvom krugu za građane je 8. studenoga, razdoblje uplate završava 15. studenoga do 11 sati, nakon toga ide drugi krug upisa za institucionalne investitore.

Novost je da će građani moći reinvestirati svoju štednju, tj. trezorske zapise koje su upisali na jednostavan način, jer je platforma za izdavanje trezorskih zapisa unaprijeđena, rekao je Primorac i nastavio da se može reinvestirati više, jednako ili manje od prethodno upisanog iznosa, a razlika će u sličaju manjeg iznosa uplate biti isplaćena.

Ministar je u nastavku kazao da će aktivnosti Vlade u ovom mandatnom razdoblju biti usmjerene na demografiju, dekarbonizaciju, digitalizaciju i obrazovanje. Govoreći o rezultatima Vlade, naveo je očuvanje vrlo solidnog rasta, pri čemu BDP raste četiri puta brže od europskog prosjeka te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

Govoreći o izazovima inflatornih pritisaka, rekao je da Vlada čini sve, ali ima svoja ograničenja i ne može rast cijena zaustaviti dekretom, ali da može učiniti da ne pridonosi njenom povećanju i doprinositi smanjivanju, primjerice smanjivanjem cijena energenata. Rekao je da ne stoji da je inflacija "pojela" sve što se napravilo u zadnjih osam godina, navodeći postignuća, iako ima i puno prostora za napredak.

Poručio je akademskoj zajednici i institucijama koje se bave istraživanjima da daju i pošalju konstruktivne prijedloge za pojedine izazove, za unaprjeđenje gospodarske slike Hrvatske. "Ne treba tražiti pesimizam u nečemu čega ga nema", kazao je i pozvao znanstvenike i stručnjake da budu odgovorni.

Na novinarsko pitanje o dvije Hrvatske, primjerice umirovljenika s malim mirovinama, i Vlade koja kaže da se živi nikad bolje, Primorac je rekao da treba vidjeti statističke i druge podatke koje svatko može provjeriti. Rekao je da uvažava činjenicu da brojni građani žive teško i od toga ne bježe i da se Vlada trudi da učini sve da se to popravi.

Na pitanje razmišlja li se o uvođenju poreza na profit banaka odgovara da o tome razmišljaju i razgovaraju već godinu dana, a jedinstvena politika na razini EU oko toga ne postoji. "Odgovor na to pitanje nije tako jednostavan, a da jest već bismo odgovorili i poduzeli mjere. Činimo što mislimo da je u postojećim okolnostima moguće i neće imati dugoročne posljedice, a nipošto se ne može govoriti da Vlada u tim međuodnosu s bankama ponaša neprimjereno i da ne reagira adekvatno", kazao je.

Odgovarajući na daljnja pitanja, rekao je da nas očekuje rast u ovoj godini od 3,6 posto, daljnja fiskalna konsolidacija, smanjenje javnog duga u BDP-u na ispod 58 posto, manjak proračuna na razini opće države nešto veći do 2 posto te nastavak pozitivnih trendova kada je riječ o ekonomskom rastu i kreditnom rejtingu. Čini se sve da se smanje inflatorni pritisci ali i podiže standard građana, povećanjem mirovina, plaća i naknade onima kojima je egzistencija ugrožena, naglasio je.

Tipurić: Veliki profiti banaka su upozoravajući

Željko Lovrinčević iz Hrvatskog društva ekonomista ocijenio je da u projekciji stopa rasta BDP-a EU zemalja u 2025. Hrvatska stoji dobro, a kako smo u vrhu po korištenju EU sredstava, rast je očekivan. Kazao je da su pozitivna kretanja u turizmu, graditeljstvu i sektoru usluga tijekom 2024. uspjela kompenzirati negativna kretanja u industriji i poljoprivredi te da je energetska pozicija bolja od prosjeka zemalja EU, ali srednjoročna politika subvencioniranja cijena energenata nije održiva.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Darko Tipurić je rekao da pomaka ima ali je puno onih koji ne mogu živjeti od svojih primitaka te da inflacijski pritisak postoji. Hrvatska napreduje sporije od usporedivih država, rekao je i nastavio da je problem i bankocentričnost naše ekonomije te da su golemi profiti banaka u Hrvatskoj zapravo upozoravajući. Smatra da mjere Vlada u tom smislu jesu dobre, ali nisu dovoljne. Niti jedna nacija u kojoj banke ostvaruju takav profit ne može industrijski prosperirati, kazao je Tipurić i naglasio potrebu snažnog poticanja privatnih ulaganja.

Tipurić je ocijenio da je hrvatski strateški problem katastrofalna demografska situacija te da uvoz radne snage može biti samo djelomično rješenje, kao i da dugoročna ekonomska stabilnost zahtjeva korijenite strukturne reforme, uz dobro osmišljenu strategiju.