Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedloge zakona o sustavu osiguranja depozita te o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, koji se usklađuju s europskim direktivama, a kojima se uz ostalo želi skratiti trajanje stečajnog postupka kreditnih institucija te se prilagođava i uloga DAB-a.

Cilj predloženog zakona o sustavu osiguranju depozita je što je više moguće predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano uz zaštitu deponenata odnosno građana koji u njima štede.

Radi zaštite financijske stabilnosti sustava, zakonskim se prijedlogom propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, odnosno prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Prijedlog zakona objedinjuje odredbe važećeg zakona i zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), a njime se predlaže i novi naziv same agencije - Hrvatska agencija za osiguranje depozita.

Naime, donošenjem novog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava dio koji se odnosi na sanaciju banaka prelazi u ovlast Hrvatske narodne banke (HNB), pa je stoga potrebna i prilagodba same ovlasti agencije, pojasnio je Marić.

Uloga agencije prilagođena je s obzirom na novu podjelu sanacijskih ovlasti, a kojima agencija prestaje biti jedna od sanacijskih tijela. Međutim, ona ostaje u postupku sanacije kao tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond, te agencija nastavlja upravljati fondom osiguranja depozita i dobiva ovlasti za sudjelovanje u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija, kaže ministar.

Prijedlog predviđa i promjene u organizaciji i upravljanju agencijom - umjesto uprave, novo tijelo agencije će biti nadzorni odbor i direktor, koji će se imenovati na razdoblje od četiri godine. Članove nadzornog odbora imenovat će vlada na prijedlog ministra financija, kojem jednog člana mogu predložiti kreditne institucije, a nadzorni će odbor imenovati direktora agencije.

Marić kao novosti u odnosu na postojeće uređenje ističe kako se, s ciljem osiguranja djelotvornije upotrebe sredstava iz sustava za osiguranje depozita, predloženim zakonom propisuje da se fond osiguranja depozita sastoji od osnovnog fonda te dodatnog fonda osiguranja depozita.

Svrha osnovnog fonda osiguranja depozita je isplata osiguranih depozita, a on u svakom trenutku mora raspolagati sa sredstvima na razini od jedan posto iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u RH, pojasnio je Marić.

Svrha dodatnog fonda osiguranja depozita jest nadopunjavanje osnovnog fonda, potpora u prikupljanju ex-post premija, korištenje sredstava dodatnog fonda u svrhu poduzimanja mjera za sprečavanje rizika nastupa osiguranog slučaja, te podrška financiranju sanacije kreditnih institucija i podrška financiranju njihove prisilne likvidacije.

Ciljana razina dodatnog fonda je 1,5 posto iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija, dodao je Marić.

Novost predloženog zakona je i usklađivanje izvora financiranja prema pravnoj stečevini EU-a, na način da se izričito navodi kako se sustav osiguranja depozita ne može financirati na teret poreznih obveznika, već isključivo na teret kreditnih institucija.

Inače, cijeli sustav se usklađuje s europskim direktivama, a između ostalog je i na tragu puta Hrvatske ka članstvu u eurozoni, rekao je Marić.

Obrazlažući prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, naglasio je kako propast bilo koje kreditne institucije ima direktne negativne posljedice na sve fizičke i pravne osobe koje su imale poslovne odnose s tom kreditnom institucijom, a u slučajevima kada je riječ o iznosu većem od 100 tisuća eura po klijentu.

Naime, sustav osiguranja depozita građanima i pravnim osobama omogućuje da u vrlo kratkom roku dođu do dijela odnosno do najviše 100 tisuća eura, no u slučajevima kada poslovni odnos uključuje više od 100 tisuća eura u većini ostaju trajno bez pristupa tim sredstvima.

Prvenstveni razlog tome su dugotrajni stečajni postupci odnosno presporo unovčenje imovine kreditne institucije, koja zbog svoje financijske specifičnosti značajno gubi vrijednost protekom vremena, rekao je Marić.

Stečajevi nad kreditnim institucijama trenutno se provode prema važećem stečajnom zakonu. Cilj je donošenja novog zakona o likvidaciji kreditnih institucija skratiti trajanje stečajnog postupka, kontrolirani izlazak propale kreditne institucije s tržišta s ciljem smanjenja rizika i prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta, kao i brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku, istaknuo je Marić.