Nakon osam tjedana uzastopnog pada, cijene naftnih derivata su početkom ovog tjedna blago porasle, cijene eurodizela su više za prosječnih dvije, a eurosupera 95 za četiri lipe po litri.

Po podacima koje prenosi portal cijenegoriva.info, cijena eurosupera 95 u utorak je porasla za četiri lipe i sada na Ininim postajama najčešće košta 8,84 kune, dok je na Croduxovim skuplji za još tri lipe. Eurodizel je poskupio za dvije lipe i sada se na postajama Ine najčešće prodaje po 8,49 kuna.

Ostali još nisu korigirali cijene, ali se očekuje da to učine tijekom dana ili sutra, napominju s tog portala.

Blagi rast cijena, objašnjavaju iz nekih naftnih kompanija, posljedica je kretanja uobičajenih parametara na kojima temelje svoje maloprodajne cijene, odnosno kretanja cijena derivata na mediteranskom tržištu i kretanja tečaja dolara.

Štern: glavnina pada cijena već se dogodila

Energetski stručnjak Davor Štern blagi porast cijene pripisuje mogućoj većoj potražnji u odnosu na prošli tjedan kada su potrošači, zbog Božića i neradnih dana, manje kupovali gorivo.

U razgovoru za Hinu Štern je ocijenio da se glavnina pada cijena već dogodila i da nema više puno prostora za daljnje smanjenje.

Cijene naftnih derivata na hrvatskom su tržištu padale negdje od početka studenoga pa su se prošli tjedan cijene benzina eurosuper 95 po prvi put od prosinca 2010. spustile ispod devet kuna, dok se cijena eurodizela spustila ispod 8,50 kuna, na najnižu razinu od veljače 2011. godine.

Štern, naime, podsjeća i na procjene ministra financija Borisa Lalovca prema kojima bi država zbog pada cijena goriva mogla u 2015. godini ostati bez pola milijarde kuna prihoda od PDV-a te ističe da je država, s obzirom na stanje javnih financija i proračuna, pokazala priličan stupanj benevolentnosti ne ometajući pad cijena. Štoviše, izjava ministra Lalovca da građane treba pustiti da se malo vesele, a potom misliti na proračun, pokazuje da Vlada ima dušu, kaže Štern.

Komentirajući uzroke pada cijena na hrvatskom tržištu, navodi kako je jasno da je on rezultat pada cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.

Cijene sirove nafte pale su od lipnja za više od 40 posto. Cijena nafte je u lipnju ove godine bila na razini od oko 115 dolara za barel, da bi krajem godine bila na manje od 60 dolara, na razinama koje nisu zabilježene još od polovice 2009. godine.

Pad cijena nafte, objašnjava Štern, posljedica je obilja ponude, smanjene potražnje zbog recesije, nešto blaže zime, ali i sve prihvatljivijih troškova eksploatacije nafte iz škriljevca, prije svega u SAD-u.

Ova je godina u znaku novih metoda eksploatacije pri čemu su troškovi opreme i tehnologije u SAD-u izuzetno povoljni i nigdje drugdje se ne mogu dostići, kaže Štern. Oprema je, po njegovim riječima, raspoloživa i jednostavno dostupna praktički po načelu "of the shelf" (s police), što je utjecalo i na pad cijena.

Takvo će stanje, po njegovoj ocjeni, potrajati do polovice 2015. godine kada bi cijene trebale početi polako rasti, a taj rast ovisit će, među ostalim, o stupnju zaduženosti kompanija koja se bave eksploatacijom iz škriljevca i povjerenju njihovih investitora s burze.

Rusija je, po Šternovom mišljenju, kolateralna žrtva cijelog tog procesa koji primarno nije zbog nje pokrenut, ali je iskorišten kao pritisak na njezinu ekonomiju i može se povezati s ruskom upletenošću u ukrajinsku krizu.

Štern upozorava da će se trenutne niske cijena nafte nepovoljno utjecati na odluke kompanija o pokretanju novih istražnih poslova. U tom smislu kaže kako je teško očekivati da će kompanije odmah ulagati novac u istraživanje i eksploataciju plina i nafte iz Jadrana, za što je natječajna procedura u tijeku, ali naglašava kako od toga projekta ne treba odustati.

Između Vladine odluke o izboru ponuđača s kojima će pregovarati o sklapanju koncesijskog ugovora (što se očekuje u petak, 2. siječnja) i početka radova dug je put, napominje Štern.