Studija je predstavljena u petak u Ministarstvu financija, a važna je jer po prvi puta društvo može javno vrednovati i pogledati djelovanje kompanija te im može sugerirati promjenu, rekla je predsjednica Instituta za društveno odgovorno poslovanje (Idop) Nikolina Markota Vukić.

U Hrvatskoj je ukupno u 2017. godini bilo 67, a u 2018. godini 69 obveznika koji su sastavljali nefinancijska izvješća.

Od toga je 61 obveznik predao izvješće o nefinancijskom izvješćivanju, dok je 13 poduzeća dobrovoljno prihvatilo tu obvezu.

Nefinancijsko izvješćivanje je od 1. siječnja 2017. godine prema Zakonu o računovodstvu postalo zakonska obveza određenim poslovnim entitetima. U analizi su korištena izvješća predana u 2018. godini.

Prema zakonskim odredbama, obveznici sastavljanja nefinancijskog izvješća su subjekti od javnog interesa koji su ujedno i veliki poduzetnici i imaju više od 500 zaposlenika.

Nefinancijsko izvještavanje podrazumijeva analizu koja „osim financijskih pokazatelja, koristi i sve druge pokazatelje koji se odnose na socijalna prava i gospodarstvo, ukratko društveno odgovorno ponašanje", rekao je Zrinušić.

Od ukupnog broja predanih izvješća, samo 18 posto poduzetnika se izjasnilo da im je poslovanje povezano s ciljevima održivog razvoja.

Od ukupno 74 predana nefinancijska izvješća u velikoj većini izvješća su navedeni ključni nefinancijski pokazatelji (87 posto), opis poslovnih politika (92 posto), te rezultati politika (67 posto).

U većini izvješća nisu navedeni zadani ciljevi (21 posto), opisan dijalog s dionicima u procesu određivanja sadržaja (26 posto) te identificirani osnovni rizici (28 posto). Samo 26 posto opisalo je provedeni dijalog s interesnim stranama u cilju definiranja sadržaja nefinancijskog izvješća.

Markota Vukić je istaknula područja za napredak, navodeći edukaciju novih i postojećih kadrova u području društvene odgovornosti i zaštite okoliša. Među drugima područjima su se našli i prilagođena komunikacija s dionicima, minimiziranje rizika, poboljšanje ′osjetljivih′ procesa, nadzor procesa i poticanje transparentnosti u djelovanju.

„Kompanije još uvijek nisu postavile svoje ciljeve. Iako imamo snažne zakonodavne okvire po pitanju okoliša pokazalo se da još uvijek manjka dijalog s dionicima. Također, kompanije još uvijek nisu identificirale što točno znače te materijalne teme, odnosno o čemu se treba izvještavati", rekla je Markota Vukić ukazujući na rezultate studije.

Rekla je da će utjecaj studije biti povećanje transparentnosti.

„Kroz povećanje transparentnosti kompanije će se trebati prisiliti da budu odgovornije i na kraju će to i biti dugoročno tako da će se motivirati i razviti i inovacije, ali i dugoročna održivost i odgovornost cijelog sustava", rekla je Markota Vukić.