Nakon desetljeća stagnacije, pred Hrvatskom i regijom su energetski projekti vrijedni 16 milijardi eura, od čega se polovina tog iznosa odnosi na Hrvatsku, istaknuto je na "Energy Investment Forumu", na kojem su se u u četvrtak, u organizaciji Poslovnog dnevnika, okupili predstavnici domaćeg energetskog sektora i inozemnih kompanija koje su dobile koncesiju za istraživanje nafte i plina u Jadranu.

"Ispred nas su milijarde eura investicija u energetski sektor, ispred nas je posao koji treba odraditi kako bismo svi imali jeftiniju energiju. Radim na tome da Hrvatska bude energetsko središte jugoistočne Europe", izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Kazao je da u protekle dvije godine i Hrvatska proživljava snažnu ekspanziju investicijskih projekata, pa se uz ostalo planiraju investicije u elektroenergetici, u projektima vezanim za obnovljive izvore energije te u tzv. konvencionalne objekte.

Vrdoljak energetiku smatra pokretačem ovdašnjih investicija, napomenuvši da se radi o velikim projektima koji se ne mogu osmisliti i realizirati u kratkom vremenskom razdoblju.

"Moja je ideja i strategija na kojoj ustrajem od prvog dana od kada sam u ovom ministarstvu da s novim izvorima plina i nafte Hrvatska bude u stanju opskrbiti i naše, ali i potrebe šireg područja oko naše zemlje", ističe Vrdoljak. Naveo je da uvozni lobiji sustavno stopiraju bilo kakvu proizvodnju u Hrvatskoj, pa tako i istraživanje i eksploataciju energenata.

Ništa manji interes stranih investitora Vrdoljak ne očekuje ni kada je u pitanju istraživanje energenata na kopnu. Jučer je, naime, objavljeno da se sedam kompanija javilo na prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, a njihove se ponude odnose na svih šest istražnih polja, za koje je ponuđeno 19 različitih radnih programa.

Ministar gospodarstva najavljuje i brzu realizaciju LNG projekta, a u drugoj polovini ove godine planira krenuti i s investicijom u termoelektranu Plomin, vrijednom 800 milijuna eura.

Protivnicima bušenja nafte u Jadranu poručio je da nitko ne voli Jadran više od njega, zapitavši ih zašto sada nitko ne spominje balastne vode koje izbacuju tankeri u jadranskim vodama prevozeći naftu koja nerijetko ne završava kod nas.

Istaknuo je i da je za vrijeme njegova mandata Hrvatska puno uložila u obnovljive izvore energije, konkretno zalihe su sa 177 povećane na 412 megavata.

Eric Hathon, menadžer za međunarodne projekte Marathon Oil-a, jedne od tvrtki koje su dobile koncesiju za istraživanje nafte i plina u Jadranu, zahvalio je ministru gospodarstva Vrdoljaku i Barbari Dorić, predsjednici Uprave Agencije za ugljikovodike, na uloženom trudu za privlačenje stranih kompanija. Dodao je da njegova kompanija radi sigurno, odgovorno s primarnim ciljem očuvanja okoliša. Štoviše, tvrdi da je očuvanje okoliša za Marathon Oil važnije od profita. "Ništa nam nije važnije od naše reputacije", zaključio je Hathon.

Želimir Šikonja, izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Ina, naveo je da kompanija ima planova za budućnost. Inin cilj je godišnji rast proizvodnje nafte i plina od pet do deset posto koje će, uz ostalo, pokušati ostvariti i kroz privođenje proizvodnji istražnih otkrića, ali i povećanjem proizvodnje postojećih polja. Naveo je da je prosječna starost ovdašnjih naftnih polja 38 godina, a plinskih 29 godina, te kako je vrhunac proizvodnje nafte bio 1981. godine i od tada ta proizvodnja konstantno pada.

Marco Serazzi, direktor istraživanja za ENI Hrvatska, predstavnik još jednog koncesionara koji će istraživati po Jadranu, rekao je kako je ENI ovdje prisutan već desetljećima te da će se kompanija pridržavati najviših svjetskih uzusa zaštite prirode.

Nitko od prisutnih predstavnika naftnih kompanija nije dao konkretan odgovor na pitanje kada bi mogli početi s prvim istraživanjima na Jadranu.

Tijekom Foruma održana je i panel diskusija vezana uz nove modele zelene energetike te tribina o ekološkim aspektima istraživanja nafte i plina u Jadranu.