Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijim je makroekonomskim projekcijama povećala stopu rasta realnog BDP-a u ovoj godini na 3,3 posto, s 3 posto koliko je očekivala u pognozama objavljenim kraja prošle godine, dok je projekciju stope inflacije smanjila s prosinačkih 4 posto na 3,8 posto.

"HNB u 2024. očekuje ubrzavanje godišnjeg rasta realnog BDP-a Hrvatske na 3,3 posto, s 3,1 posto u 2023., a u sljedeće bi se dvije godine rast mogao postupno usporiti", navodi se u sažetku proljetne makroekonomske projekcije koju je središnja banka objavila na svojim internet stranicama.

"Očekivano intenziviranje gospodarske aktivnosti u cijeloj 2024. odražava očekivani nastavak snažnog rasta osobne potrošnje, podržan povoljnim kretanjima na tržištu rada i ekspanzivnom fiskalnom politikom, potom jačanje vanjske potražnje te oporavak robnoga izvoza i investicija poduzeća", procjenjuju analitičari HNB-a.

U 2025. i 2026. očekuju relativno ujednačen porast glavnih sastavnica BDP-a zbog daljnjeg rasta vanjske potražnje, povoljnih kretanja na tržištu rada i nastavka priljeva relativno visokih iznosa sredstava iz fondova EU-a. "No, gospodarski bi se rast u uvjetima očekivanog poboljšanja strukturnog salda opće države mogao postupno usporiti prema prosječnoj stopi od 2,7 posto", navodi se u projekcijama.

Po podacima iz tablica HNB-a, gospodarski bi rast u 2025. mogao usporiti na 2,8 posto, a 2026. na 2,6 posto.

"Rizici vezani uz središnju projekciju realnoga gospodarskog rasta Hrvatske čine se uravnoteženi", smatraju u središnjoj banci. Pritom ističu kako su, s obzirom na i nadalje prisutne geopolitičke napetosti kao i mogućnost njihove eskalacije, gospodarska kretanja u međunarodnom okružju te kretanja cijena sirovina i energenata još vrlo neizvjesna.

"Iako tekuća kretanja ukupne aktivnosti u Hrvatskoj ostaju relativno povoljna, osobito u trgovini i građevini, slabost prerađivačke industrije te snažan pad pouzdanja poduzeća u industriji na početku drugog tromjesečja upućuju na negativne rizike za robni izvoz. Osim toga, projicirani rast investicija uvelike će ovisiti o sposobnosti, ponajprije javnoga, ali i privatnog sektora, da uspješno iskoriste raspoloživa sredstva iz fondova EU-a", objašnjavaju iz HNB-a.

S druge strane, kako navode, u slučaju smirivanja geopolitičkih napetosti kretanje vanjske potražnje moglo bi biti bolje od očekivanja i povoljno djelovati na izvoz robe. Također, povoljnija kretanja na tržištu rada i naglašeniji rast plaća mogli bi potaknuti veći rast osobne potrošnje.

Očekuje se primjetno snižavanje godišnje stope inflacije

U središnjoj banci u ovoj godini očekuju "primjetno snižavanje prosječne godišnje stope inflacije potrošačkih cijena", na 3,8 posto, s lanjskih 8,4 posto, uz daljnje usporavanje na 2,6 posto u 2025. i 2,1 posto u 2026. godini.

Analitičari HNB-a izdvajaju nekoliko činitelja koja odražavaju usporavanje inflacije u ovoj godini - popuštanje uvoznih pritisaka i nizak rast proizvođačkih cijena, zahvaljujući nižim cijenama energije, prehrambenih i ostalih sirovina u odnosu na vrhunce zabilježene u 2022. godini te normaliziranju opskrbnih lanaca, potom restriktivan karakter monetarne politike koji se odražava na pooštrene uvjete financiranja, kao i povoljne statističke učinke baznog razdoblja.

"Pritom usporavanju ukupne inflacije najviše pridonosi znatno niža očekivana temeljna inflacija (koja ne uključuje cijene energije i hrane), a u malo manjoj mjeri i primjetno smanjenje inflacije cijena hrane, dok bi se prosječna godišnja stopa inflacije cijena energije mogla u određenoj mjeri povećati nakon što su cijene energije lani stagnirale. Ipak, temeljna bi inflacija mogla ostati i nadalje povišena kao odraz snažne domaće i inozemne potražnje, pogotovo za uslugama povezanima s putovanjima, snažnog tržišta rada i naglašenog rasta plaća", ističu iz HNB-a.

U 2024. i 2025. očekuju daljnje usporavanje temeljne inflacije (iako bi se ona mogla zadržati blago iznad ukupne inflacije) i inflacije cijena hrane, dok bi se inflacija cijena energije mogla stabilizirati na malo višoj razini od one ocijenjene za ovu godinu.

"Rizici vezani uz ostvarivanje prognozirane inflacije i nadalje su izraženi, ali su uglavnom uravnoteženi", navode iz HNB-a. Pritom objašnjenjavaju da bi inflacija mogla biti viša od prognozirane u slučaju izrazitijega rasta cijena energenata, prehrambenih i drugih sirovina u uvjetima i nadalje izraženih geopolitičkih napetosti ili djelovanja klimatskih promjena.

"Ipak, kod temeljne inflacije, osobito inflacije cijena usluga, rizici pretežu blago naviše. Snažno tržište rada te viši rast nominalnih plaća mogao bi se jače i/ili dugotrajnije od očekivanog preliti na potrošačke cijene, poglavito u segmentu cijena usluga. Inflacija bi također mogla nadmašiti projekciju i u slučaju da profiti poduzeća ne nastave donekle kompenzirati utjecaj snažnog rasta plaća", navodi se u sažetku najnovijih makroekonomskih projekcija.

S druge strane, kako se nadalje navodi, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci restriktivne monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga rizici su koji bi mogli spustiti inflaciju ispod projicirane.

Očekuje se rast zaposlenosti za dva posto

Analitičari središnje banke očekuju da će u ovoj godini zaposlenostiporasti za 2 posto, dok bi se anketna stopa nezaposlenosti mogla spustiti na 5,8 posto.

Navode i kako je rast nominalnih i realnih plaća usporio u prva tri mjeseca ove godine, nakon njihova izraženog povećanja u 2023.

"No, u travnju ove godine prosječna je plaća iznimno snažno porasla, što je ponajprije rezultat provedene sveobuhvatne reforme sustava plaća u državnim i javnim službama. U određenoj se mjeri ubrzao i porast plaća u ostatku gospodarstva, ali znatno slabijim intenzitetom", naglašavaju iz središnje banke.

U najnovijoj projekciji analitičari HNB-a očekuju da bi višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2024. mogao blago porasti, u apsolutnom iznosu za sto milijuna eura u odnosu na godinu prije, ali bi se "zbog snažnog rasta nominalnog BDP-a njegov relativni udio mogao smanjiti s 3,9 posto na 3,7 posto BDP-a".