U inauguralnom intervjuu magazinu Banka, novi hrvatski ministar financija Boris Lalovac rekao je da su mu najveći problem autoceste, a osim stabilizacije mirovinskog sustava, neće biti velikog pritiska na proračun. Ohrabruje ga što je bankarski sektor stabilan, subvencije su maknute s proračuna, a obećava da će plaće držati pod kontrolom i sanirati zdravstvo.

Lalovac je svoj mandat započeo realizacijom ranije najavljenog novog izdanja obveznica kojima planira pokriti dugove koji dospijevaju u siječnju sljedeće godine. Uz to, morat će, zajedno s premijerom, otrpiti kritike javnosti ukoliko će zaista, kako planiraju, monetizirati autoceste i provesti niz nepopularnih mjera, koje su velik teret ionako rekordno nepopularnoj Vladi.

Porez na nekretnine

′Reforma u koju smo krenuli oko imovinskog dijela neće biti tako brza kako smo mi zamišljali, ni u ovom u mandatu. Uvjeren sam da će u punom opsegu zaživjeti do 2020. godine. Uvođenje poreza na nekretnine morat će ići polagano, puno polaganije nego što je bivši ministar financija planirao′, naglasio je Lalovac i istaknuo da fiskalna politika neće imati dinamične promjene kao što je imala u prošlosti.

Upitan kakav efekt na aktivnosti građevinskog sektora očekuje nakon uvođenja PDV-a od 25 posto u prometu nekretninama, Lalovac ističe da je visina stope dogovarana u pregovorima 2007., 2008. godine, a u Zakon o PDV-u unesena je prošle godine.

′Vjerojatno se prije šest, sedam godina nitko nije previše brinuo o tome jer su svi računali da će se tržište pokrenuti pa kad se počne prodavati, neće biti bitno je li pet ili 25 posto. Kad bi se odmrznulo tržište, vjerojatno bi se sve to moglo nekako kompenzirati, no dok je zamrznuto svaka takva najava izaziva frustracije kod ljudi. Tražio sam čak Poreznu upravu da to odgodimo godinu ili dvije godine, ali to ni tehnički nismo imali mogućnosti produžiti′, govori Lalovac.

Zašto nitko ne pokreće stečajeve po zakonu?

Niz zakona za koje je odgovorno Ministarstvo financija - Zakon o predstečajnoj nagodbi, Zakon o potrošačkom kreditiranju, prijedlog Zakona o kamatama, našlo se na udaru stručne javnosti. Lalovac govori da o tom problemu razgovara i s Državnim odvjetništvom, te da bi valjalo pokrenuti mnoštvo kaznenih prijava.

′Hoće li to sad ići na dužnike ili i na vjerovnike koji nisu pokretali stečajeve, ne znam. Više od 60.000 kompanija trebalo je pokrenuti stečaj prema Zakonu o stečaju, ali nisu i sada mi moramo pokrenuti masovne stečajeve′, rekao je Lalovac, dodajući da će biti zanimljivo vidjeti kako će postupati oni koji imaju jako puno nekretnina u tim poduzećima.

′Ne znam kako će pravosuđe odraditi svoj dio posla oko restrukturiranja privrede. Htio bih da provedba tog zakona bude puno brža nego što je bila u prošlosti′, naglasio je Lalovac.

Tvrdi da ne zna koliko je neprodanih stanova u vlasništvu banaka, tek da je vrijednost od 11, 12 milijardi kuna dugova zamrznuto u nekretninama.

′Ja samo želim reći da su upravo banke podržavale predstečajnu nagodbu jer su brže dolazile do svog kolaterala. I ako ćemo to promijeniti u Zakonu o stečaju pa da banke mogu same doći u posjed nekretnina i onda ih prodavati, to bi bilo jedno od rješenja. Nemam podatke o broju stanova, ali mogu govoriti o obujmu blokiranih sredstava u bilancama poduzetnika′, kaže Lalovac.

Ministar financija izjavio je da u ovom trenutku nije moguće procijeniti kolika je prezaduženost građana. Rekao je da se još uvijek povezuju baze podataka, te da ministarstva rade dubinske analize vara li netko sustav.

Zatezna kamata ne smije biti veća od glavnice

Prema nekim mišljenjima, u Zakonu o kamatama pogrešno je prevedena direktiva o kamatama EU-a koja na referentnu kamatnu stopu dodaje najmanje osam posto kod formiranja kaznene kamate za neplaćanje, a kod nas je dodano, prema prijedlogu zakona, najviše osam posto. Lalovac kaže da se o tehničkom dijelu usklade s direktivom mora informirati, te će taj dio uskladiti ako je točan.

′Vezano uz Zakon o kamatama još ću otvoriti raspravu o načinu zatvaranja kamata, načinu izračuna visine zatezne kamate jer sve brojke pokazuju da smo u dužničkom ropstvu i da se nikako ne može obaviti razduživanje. Zašto? Jer pravni sustav ne funkcionira. Da pravni sustav funkcionira, ne bismo imali toliko zateznih kamata i ne bi se moglo dogoditi da je zatezna kamata tri, četiri ili pet puta veća od glavnice′, ističe ministar financija i naglašava da ni dužnici ni vjerovnici ne poštuju zakon.

Subvencije će plaćati EU

Jaz između državnih prihoda i rashoda prvi je izazov novom ministru, no on tvrdi da je rizik bankrota sveo na minimum. Kaže da će subvencije uglavnom biti fokusirane na sredstva EU-a, kao i u drugim članicama Unije. Računa da će se na proračun odraziti i reorganizacija javne uprave i zdravstva. Integracija pratećih službi, izdvajanje djelatnosti koje nisu osnovna djelatnost će utjecati i na ukupnu masu plaća u proračunu koje planira sa sadašnjih 10, 11 posto BDP-a spustiti na osam do devet posto BDP-a. ′Nije problem visina plaća, nego ukupan broj zaposlenih ljudi u javnoj administraciji′, kaže Lalovac.

Državni su prihodi u prva četiri mjeseca ove godine 500 milijuna kuna veći nego u istom razdoblju 2013., ali prihod od PDV-a niži je 1,2 milijarde kuna ili oko devet posto. PDV je najveći izvor državnih prihoda, ali je prihod od tog poreza niži 1,2 milijarde kuna ili oko 9 posto.

′Dosegli smo vrhunac, što se tiče PDV-a. Razmišljali smo o snižavanju stope PDV-a na dio prehrambenih artikala, pogotovo na voće i povrće, ali moramo vidjeti na kojoj će se razini prihodi od PDV-a stabilizirati. Dugoročno, opća stopa PDV-a na prehrambene proizvode neće moći ostati, morat ćemo je snižavati da bismo potaknuli dio prehrambene industrije. Porezna se uprava također reorganizirala pa od nje tražimo da ostvari planove i da naplata poreza bude u 100-postotnom iznosu. Prijašnjih smo godina bili na razini od 80 do 90 posto′, kaže Lalovac.