Govoreći na početku konferencije "Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj", koju zajednički organiziraju Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) Plenković je istaknuo da ova Vlada ima iskustva s procesom pristupanja EU i da je "osjećaj identifikacije i vlasništva ovog procesa duboko ukorijenjen u ključnim ljudima koji su sada nalaze na odgovornim dužnostima u Vladi, pa i na čelu HNB-a".

"Hrvatska kao najrecentnija članica EU ima dva politički ključna cilja - postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019. godine, a drugi je cilj pristupanje eurozoni", kazao je Plenković.

"Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajnog mehanizma)", naglasio je premijer.

Dodao je i da ovom konferencijom započinje široka javna rasprava o uvođenju eura koja će poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi.

"Ispunjavajući Nacionalni program reformi, preuzimajući novu pravnu stečevinu, bolje apsorbirajući EU sredstva, učinit ćemo napore da Hrvatska postane, rekao bih, u jednom dvomandatnom razdoblju Vlade i Sabora i članica eurozone", istaknuo je Plenković, dodajući da već gotovo i ispunjavamo kriterije za to. "To je naš cilj i ambicija i na tome trebamo stručnu ali i široku političku podršku", naveo je.

Podsjetio je i da je Hrvatska u svom ugovoru o pristupanju već rekla, što se tiče volje građana, "da" i eurozoni, a da u njoj još nismo jer nismo ispunili sve kriterije, a ne jer politički to trebamo odlučiti.

Kako je napomenuo, nedavno je na sastanku Europskog vijeća njegov predsjednik Donald Tusk predstavio dokument ′Leaders agenda′, kojem je cilj da čelnici država i vlada u EU kroz slijedeće razdoblje od 18 do 20 mjeseci jasno odrede prioritete kojima će se baviti na najvišoj razini.

Pritom je naveo četiri trenutka za europski proces u tom razdoblju koja su po njemu ključna. Prvi se odnosi na Brexit, drugi na sve vezano za kampanju i izbore za Europski parlament, treći, po njegovom sudu i najvažniji, je dogovor o višegodišnjoj financijskoj perspektivi za razdoblje iza 2020. godine te naposljetku četvrti, koji se odnosi na političke dogovore i odabire o sastavu novih institucija EU.

Kako je istaknuo Plenković, uvođenjem eura Hrvatska bi postala dio najužeg kruga članica naprednijih intergracija EU. Euro Hrvatskoj donosi globalni, politički i ekonomski kredibilitet, ustvrdio je Plenković, naglasivši da ga vidi kao instrument i u našoj bitci za povećanje gospodarskog rasta i ostvarivanja veće zaposlenosti.

Građani će euro osjetiti na vrlo konkretan i opipljiv način, smatra Plenković.

Ne stoji da ćemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće

Kako navodi, na ekonomskom planu prednosti su brojne i velike. Između ostalog, nestat će rizik oscilacije tečaja kune prema euru, smanjile bi se premije za rizik i za kamatne stope na kredite, što znači povoljnije uvjete financiranja za građane, poduzeća i državu, a kao jedna od glavnih prednosti su i niži transakcijski troškovi.

"Time će Hrvatska postati još privlačnija i turistima, ali i brojnim ulagačima iz euro područja, a time ćemo povećati i našu konkurentnost", naglašava Plenković.

Cijene u eurozoni u posljednjih 12 godina, od 2004. do 2016., naveo je Plenković, porasle su 23 posto, a u Hrvatskoj 31 posto.

Također, u istom razdoblju, u zemljama srednje Europe koje su uvele euro prosječne bruto plaće rasle su mnogo brže nego kod nas. Primjerice, 37 posto u Sloveniji, 60 posto u Slovačkoj, 88 posto u Litvi i Estoniji, 136 posto u Latviji, a u Hrvatskoj 29 posto. "Stoga ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti i o njemu temeljito razgovarati", naglasio je Plenković.

Kazao je da će zajedničkom valutom osnažiti i hrvatsko gospodarstvo i stvoriti uvjete za njegovo brže približavanje razini razvijenih dijelova EU.

Plenković je naglasio da je Hrvatska zahvaljujući fiskalnim i makroekonomskim rezultatima u posljednje dvije godine sada u poziciji da može pokrenuti proces prema uvođenju eura, te da su preduvjeti sada povoljniji nego u prethodnim godinama.

Podsjetivši na rezultate njegove vlade, kao i nepovoljne okolnosti koje su prethodile njenom mandatu, Plenković je istaknuo i slučaj Agrokora, kazavši da je gospodarstvu prijetila najveća destabilizacija od osamostaljenja, s mogućim krahom koncerna, potencijalnim gubitkom nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta te stečajem brojnih poduzeća.

"Sve smo to spriječili. Ponekad imam dojam da velik broj aktera i promatrača nije svjestan posljedica koje su izbjegnute, pa danas nastupa kao da se nikad ništa loše niti nije spremalo pa niti trebalo dogoditi. Malo više prisjećanja i osjećaja za realnost koristilo bi u komentarima na taj proces", rekao je Plenković.

Naglasio je da pritom povećanje kreditnog rejtinga od strane sve tri agencije govori o tome kako su se i na koji način suočili s krizom koja je bila pred Vladom.

EK će tehnički i stručno pomoći

Podsjetio je i da je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker prije nekoliko dana u svom govoru u Strasbourgu rekao da Hrvatsku osim Schengenu treba približiti i europskoj monetarnoj uniji.

"Dapače, iz razgovora je jasno da će nam Komisija tehnički i stručno pomoći da taj proces izvedemo na najučinkovitiji način" kazao je Plenković.

Što se tiče puta koji je pred državom, Plenković je kazao da Hrvatska skoro i danas ispunjava sve kriterije za uvođenje eura.

Pritom je naveo stabilnost cijena, visinu dugoročnih kamatnih stopa kao i proračunski manjak ispod tri posto BDP-a. Što se tiče javnog duga, kazao je, on prelazi prag od 60 posto BDP, no bitan je njegov trend smanjivanja.

Kako je naveo, iako ostvarujemo i stabilnost tečaja, formalno-pravno taj peti kriterij još nije ispunjen, no to je samo zbog toga jer još ne sudjelujemo u ERM II (europski tečajni mehanizam).

Po tom kriteriju tečaj domaće valute mora ostati unutar unaprijed definiranih margina fluktuacije najmanje dvije godine.

Po Plenkovićevim riječima, napori koje će poduzimati dovest će do toga da se prepozna ambicija Hrvatske, praćena s realnim reformama i argumentima.

Javno savjetovanje o prijedlogu Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj nalazi se na poveznici esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=6249, a otvoreno je do 30. studenoga ove godine.