„Nastavit ćemo i s daljnjim pripremama za uvođenje eura, to je proces koji će trajati nekoliko godina", kazao je Plenković u uvodnom obraćanju na početku prve sjednice Vlade u ovoj godini, dodavši kako će se voditi intenzivna komunikacija koja bi trebala pridonijeti tome da hrvatska javnost razumije koje su koristi i prednosti eura.

Osvrnuvši se na EU fondove, Plenković je kazao da je Vlada od 9 posto ugovorenih sredstava koje su Hrvatskoj na raspolaganju iz EU fondova, krajem prošle godine došla do 60 posto, a do kraja ove godine stopa ugovorenosti trebala bi premašiti 85 posto.

„Nastavljamo i s administrativnim rasterećenjem", kazao je Plenković.

Vlada je u četvrtak prihvatila 314 mjera administrativnog rasterećenja gospodarstva, vrijedne 626,7 milijuna kuna, u području zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, vodnoga gospodarstva, energetike, poljoprivrede, veterinarstva i sigurnosti hrane, pravosuđa, socijalne skrbi, doprinosa, poreza te trošarina.

To je treći takav godišnji plan.

"U prve dvije godine, 2017. i 2018., uspjelo se uštedjeti 1,6 milijardi kuna za gospodarstvo ukidanjem različitih poslovnih procesa i pojednostavljenjem brojnih procedura. Ovaj plan sada je težak 626 milijuna kuna. Dakle, kada se on provede, bit će to više od 2,2 milijarde kuna rasterećenja, odnosno smanjenja parafiskalnih i administrativnih nameta, što je jedan dio naše politike koji se odnosi na gospodarstvo", istaknuo je Plenković.

A rezimirajući što je Vlada učinila u 2018. godini, Plenković je na početku sjednice Vlade istaknuo recentne mjere, zakone i odluke koje su pridonijele podizanju standarda života građana.

Tako je naveo treću fazu porezne reforme, odnosno daljnje porezno rasterećenje građana i poduzetnika, što je sve je pridonijelo povećanju zaposlenosti, rastu plaća te potrošnje, osobito u predblagdansko vrijeme. A to je, pak, doprinijelo rastu gospodarstva.

Podsjetio je da je Vlada donijela i odluku o povećanju minimalne plaće na 3.750 kuna bruto uz kompenzacijske mjere za poslodavce.

„Mislim da je to dobra i prilagođena mjera, tako da smo na taj način poslali jednu važnu poruku solidarnosti", ocijenio je premijer.

Kazao je i da su mirovine povećane za 6 posto, a tek je stupila na snagu mirovinska reforma, koja bi sustav trebala učiniti sustav održivim i u daljnjih 20-ak godina, donijeti uštede za državni proračun, a i ispraviti određene nepravde koje bi se dogodile da se taj reformski pothvat nije proveo.

„Također, deblokirali smo sa dva zakona koji su stupili na snagu u srpnju preko 50.000 naših sugrađana, a evo stupio je na snagu prije dva dana i zakon o stečaju potrošača, treća mjera koja će dodatno olakšati situaciju za naše sugrađane u blokadi", rekao je Plenković.

Spomenuo je i obrazovnu reformu, koja se nastavlja, a izrazio je i zadovoljstvo što je potpisan granski kolektivni ugovor u sustavu obrazovanja.

Kazao je i da zadnjim izmjenama o porezu na dodanu vrijednost, kojima je smanjena stopa PDV-a na određene prehrambene proizvode (meso, ribu, voće, povrće, dječje pelene) s 25 na 13 posto, očito da su trgovački lanci, neki već i od 1. prosinca, krenuli u smanjenja cijena namirnica koje su najčešće dio potrošačke košarice, što će biti od koristi za brojne hrvatske obitelji. I smanjenje PDV-a za bezreceptne lijekove imat će pozitivne efekte kod građana, ustvrdio je.

Osvrnuo se i na dvije mjere koje su dio i porezne i demografske politike, a riječ je o neoporezivom dijelu naknade za novorođenče koji se diže s 3.362 na 10.000 kuna, kao i dizanje neoporezivnog dijela dohotka s 2.500 na 7.500 kuna, kazavši da su se već pokazale uspješnima a da poslodavcima ostavljaju prostor da ih iskoriste na najbolji mogući način.

Podaci, kazao je Plenković, pokazuju da je potonjom mjerom više od 400.000 ljudi dobilo dodatan prihod krajem prošle godine, odnosno ukupno gotovo milijardu kuna.

Naveo je i da se ove godine nastavlja sa spajanjem 40-ak agencija s javnim ovlastima, što će, kako je rekao, dovesti do daljnjih ušteda i racionalizacije poslovanja.