Oštar pad cijena nafte smanjio je poticaje za proizvodnju biogoriva iz šećerne trske i palminog ulja, pritisnuvši cijene hrane u prosincu, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda FAO, izdvojivši među razlozima pojeftinjenja još i obilnu ponudu, rekordne zalihe i jači dolar.

FAO-v indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u prosincu u prosjeku 188,6 bodova, što znači da su njihove cijene pale 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, pritisnute u prvom redu nižim cijenama šećera i palminog ulja.

Košarica obuhvaća žitarice, meso, mlijeko i mliječne proizvode, šećer i biljna ulja.

U cijeloj 2014. indeks je u prosjeku iznosio 202 boda, što znači da su cijene osnovnih prehrambenih proizvoda smanjene u odnosu na 2013., treću godinu zaredom, i to za 3,7 posto, izvijestili su iz FAO-a.

Ukupne su cijene u 2014. ponovo smanjene unatoč rekordnoj vrijednosti indeksa koji mjeri cijene mesa, od 199 bodova, što znači da je meso poskupjelo 8,1 posto u odnosu na 2013.

Žitarice su pak u 2014. pojeftinile 12,5 posto, pritisnute prognozama rekordne proizvodnje i obilnim zalihama.

Ukupno su indeksi četiri od ukupno pet kategorija osnovnih prehrambenih proizvoda u prošloj godini kliznuli na najniže razine u pet godina ili su blizu tih vrijednosti, primjećuju u agenciji.

U prosincu su najviše pale cijene šećera, za 4,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, ponajviše zbog obilne ponude u Brazilu. Dodatni je razlog pad cijena nafte, koji smanjuje potražnju za proizvodnjom etanola iz šećerne trske.

Niže cijene nafte najavljuju i niže cijene ostale robe koja se može koristiti za proizvodnju biogoriva, što posebno vrijedi za šećer odnosno šećernu trsku, i palmino ulje, napominje viši ekonomist FAO-a Abolreza Abbassian.

"Ako stavimo na stranu obilnu ponudu, pad cijena nafte očigledno smanjuje poticaj za proizvodnju etanola", ističe on.

I cijene biljnih ulja smanjene su u prosincu, za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, uz pad odgovarajućeg indeksa na najnižu razinu u pet godina, od 161 boda, upravo zbog prigušene potražnje za palminim uljem kao sirovinom za proizvodnju biodizela, napominju u FAO-u.

Sporiji kineski i ruski uvoz spustio je pak cijene mlijeka i mliječnih proizvoda za 2,3 posto u prosincu u odnosu na prethodni mjesec, zbog značajnog viška na međunarodnim tržištima. Najviše su pale cijene mlijeka u prahu, maslaca i sira.

Meso je također pojeftinilo u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu, za 1,9 posto u odnosu na studeni, budući da je jači dolar spustio cijene ovčetine i govedine iz Oceanije i svinjetine iz Europe.

Cijene žitarica blago su pak porasle u prosincu, za 0,4 posto u odnosu na studeni, poduprte nešto višim cijenama pšenice zbog bojazni da bi Rusija mogla ograničiti izvoz. Poskupljenje je ograničio jači dolar, navode u FAO-u.