Po najnovijim procjenama slovenske središnje banke, u osnovnom se scenariju može očekivati pad BDP-a od 6,5 posto, dok se u 2021. očekuje rast od 4,9 posto, a u 2022. za 3,6 posto.

Važan utjecaj na prognozu gospodarske aktivnosti imaju domaće mjere fiskalne politike, koje povoljnim uvjetima financiranja, a koji su omogućeni poticajnom monetarnom politikom Europske središnje banke, ublažavaju pad ekonomskih aktivnosti. Bez njih bi pad BDP-a bio čak tri postotna boda veći, ističu iz Banke Slovenije.

Najnovije su procjene znatno povoljnije od prvih koje je slovenska središnja banka iznijela na početku epidemije koronavirusa u ožujku, a kada se mogući pad BDP-a u ovoj godini procjenjivao u rasponu od 6 do 16 posto, ovisno o učinkovitosti mjera za ublažavanje krize.

U Banci Slovenije očekuju i naglo pogoršanje na tržištu rada. Tako ove godine, nakon šest godina rasta, očekuju pad zaposlenosti za 1,9 posto, a rast stope nezaposlenosti na 6 posto. Usvojene interventne mjere ublažit će posljedice epidemije na tržištu rada, kažu u središnjoj banci, u kojoj u iduće dvije godine očekuju postupno poboljšanje na tržištu rada.

Prema danas predstavljenim makroekonomskim prognozama, očekuje se da će deficit opće države u ovoj godini premašiti 8 posto BDP-a. To će biti rezultat smanjenja prihoda zbog promijenjene ekonomske situacije i znatnog smanjenja BDP-a, kao i mjera poduzetih za ublažavanje učinaka epidemije, što znači i veće državne izdatke, objašnjavaju u Banci Slovenije, u kojoj procjenjuju i da će javni dug porasti na oko 82 posto BDP-a.

Slovenska središnja banka iznijela je i dva alternativna scenarija, pri čemu u blažem, koji pretpostavlja trenutno ukidanje svih restriktivnih mjera, procjenjuju da bi pad BDP-a ove godine iznosio manje od 4 posto.

U nepovoljnijem scenariju, koji odražava posljedice neuspjelog obuzdavanja virusa i mogući drugi val epidemije na jesen, BDP bi ove godine pao za oko 10 posto, nakon čega bi uslijedio vrlo postupan oporavak u idućim godinama, procjenjuju u slovenskoj središnjoj banci.