Promet na trgovini na malo raste već 10 mjeseci, a u svibnju 2015. realno je bio za 4,1 posto veći u odnosu na isti mjesec lani i predstavlja najbržu dinamiku rasta još od rujna 2007., objavio je HGK.

Podaci iz kolovoza 2014. pokazuju da posljednjih deset mjeseci promet u trgovini na malo raste. Takav slučaj desetomjesečnog trenda godišnjeg rasta zadnji je put zabilježen 2007., dakle prije početka krize.

U svibnju 2015. promet u trgovini na malo realno je bio za 4,1 posto veći u odnosu na isti mjesec lani i predstavlja najbržu dinamiku rasta još od rujna 2007. godine (7,3 posto).

Od 2008. dolazi do ograničenja potrošnje te su takva kretanja nastavljena i tijekom proteklih godina, uz iznimku 2011., kad je promet u trgovini na malo rastao na godišnjoj razini od 1 posto.

Od kolovoza 2014. godine do danas, promet u trgovini na malo kontinuirano raste, što predstavlja pokazatelj pozitivnih pomaka u Hrvatskoj, objavio je HGK.

U svibnju ove godine, u odnosu na isto razdoblje u 2014., promet u trgovini na malo realno je bio za 4,1 posto veći. Takav slučaj desetomjesečnoga trenda godišnjeg rasta zadnji je put zabilježen 2007., dakle prije početka krize (7,3 posto).

Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK, kaže kako očekuje nastavak trenda rasta prometa u trgovini na malo.

Trgovina raste na razini cijele Unije

Što se tiče djelatnosti trgovine, prema podacima Eurostata, nastavlja se pozitivan godišnji trend realnog prometa u trgovini na malo na razini EU, koji je započeo u kolovozu 2013., a u koji se uklapa i Hrvatska.

Hrvatska maloprodaja kreće se u skladu s europskim i svjetskim trendovima, ističu u HGK. To je vidljivo i iz hrvatskih i europskih makroekonomskih pokazatelja koji potvrđuju važan utjecaj trgovine na ukupno gospodarstvo EU. Primjerice, udio trgovine na malo u BDP-u kreće se prosječno na godišnjoj razini oko 10 posto (posljednji raspoloživi podatak odnosi se na 2012., kada je udio trgovine u BDP-u iznosio 9,6 posto).

Na razini Europske unije, trgovina prosječno sudjeluje u BDP-u s udjelom od 10,9 posto. Na razini EU, u trgovini posluje 5,5 milijuna subjekata, odnosno svaki je četvrti poduzetnik u Uniji registriran u djelatnosti trgovine.

U Hrvatskoj je više od četvrtine poduzetnika registrirano u djelatnostima trgovine, odnosno 26,03 posto iznosi udio poduzetnika u djelatnosti trgovine u ukupnom broju poduzetnika.

Broj zaposlenih u djelatnostima trgovine u Hrvatskoj i Europskoj uniji upućuje na činjenicu da je trgovina drugi najveći poslodavac u gospodarstvu. Tako u Hrvatskoj oko 15 posto svih zaposlenih radi u trgovini.

Podaci za 19 zemalja Europske unije za 2012. pokazuju da je Hrvatska imala 20,2 tisuće prodavaonica u trgovini na malo - na jednu prodavaonicu prosječno dolazi 211 stanovnika.

Pod utjecajem svjetske krize od 2008., dolazi do stabilizacije potrošnje, takva kretanja nastavljena su i tijekom proteklih godina, uz iznimku u 2011. godini, kada je promet u trgovini na malo rastao na godišnjoj razini od jedan posto.

Nakon blagog oporavka u 2011. godini, ponovo dolazi do stabilizacije potrošnje i pada prometa na godišnjoj razini u 2012. godini od -4,2 posto, odnosno u 2013. godini od -0,6 posto.

Tijekom 2014. dolazi do blagog oporavka, pa se kumulativno na godišnjoj razini bilježi rast prometa za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje u 2013. godini.

Glavne karakteristike hrvatskoga maloprodajnog tržišta su koncentracija, internacionalizacija i konsolidacija. Istraživanje tržišta mješovitom robom pokazuju da top 10 trgovaca drži oko 72 posto tržišta, ističu analitičari HGK i dodaju da je na tržištu maloprodaje došlo do preslagivanja.

S jedne strane, pod utjecajem pada prihoda, neki su trgovački lanci napustili Hrvatsku, neki trgovci najavljuju svoj odlazak, dok je, primjerice, Ikea u 2014. godini otvorila svoj prvi prodajni objekt.

Općenito govoreći (a istraživanje Deloittea o vodećim svjetskim trgovačkim lancima to i potvrđuje), top 10 trgovaca na svijetu, među kojima je pet europskih, pokazuje da je gotovo 40 posto prihoda ovih trgovaca ostvareno na tržištima izvan matične zemlje trgovca.

U tom kontekstu u HGK ističu Agrokorovo preuzimanje poslovnog sustava Mercatora, što je također dovelo do određenog preslagivanja tržišta i nastavaka internacionalizacije domaće maloprodaje na tržište Unije, ali i susjednih zemalja.

"Internacionalizacija poslovanja jedan je od čimbenika uspjeha poslovanja. Jedna od značajki hrvatskog tržišta maloprodaje, koja je došla do izražaja u 2014. godini, jest i vitalnost te poslovna uspješnost regionalnih i lokalnih trgovaca, o čemu svjedoči i izlazak nekih od lokalnih trgovaca na tržište drugih županija te na tržište Grada Zagreba", ističu u HGK.

Rast Internet trgovina

Prema podacima Eurostata u 2014. Internet trgovina u Hrvatskoj raste. Primjerice, 2012. godine 16 posto kupaca kupovalo je online, 2013. godine 19 posto, a 2014. godine 22 posto. Valja istaknuti, ipak, da je riječ o relativno maloj bazi podataka, pa su stope rasta dvoznamenkaste.

Važan je trend i činjenica da online trgovina u Hrvatskoj kontinuirano raste. Online trgovina ima potencijala i može biti prilika na tržištu, osobito za male i srednje poduzetnike, iako je udio hrvatskih građana koji se redovito koriste Internetom (63 posto u 2013.) u ukupnom stanovništvu i dalje ispod prosjeka EU (72 posto).