Nagla obustava isporuka ruskog plina teško bi pogodila gospodarstva u nastajanju u Europi, središnjoj Aziji i sjevernoj Africi i nakratko bi poništila njihov oporavak od pandemije, upozorila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Banka je zbog visoke inflacije i posljedica ruske invazije na Ukrajinu snizila prognoze rasta cijele skupine tranzicijskih gospodarstava u kojima posluje, s 1,7 na 1,1 posto u ovoj godini.

U idućoj godini rast bi trebao snažno ubrzati, na 4,7 posto, prognozira EBRD, snizivši prognozu s početka proljeća za 0,2 postotna boda.

Među prijetnjama banka je izdvojila moguću naglu obustavu isporuka ruskog plina, koji je važan mnogim zemljama.

Obistini li se taj scenarij, BDP po stanovniku ponovo bi u nekoliko tromjesečja bio manji nego u razdoblju prije pandemije, utvrdila je banka, dodavši da bi u tom slučaju rast u ovoj godini mogao biti za 2,3 posto niži nego u "neutralnoj" prognozi, te za dva posto niži u 2023.

Zemlje u kojima EBRD posluje tek bi na kraju iduće godine dosegnule prognoze iz neutralnog scenarija, uz potporu ulaganja u nove tehnologije i infrastrukturu.

Obustava bi najsnažnije utjecala na gospodarstva poput Češke, Mađarske i Slovačke, upozorili su.

Snižene prognoze u neutralnom scenariju objašnjavaju snažnim cjenovnim pritiscima.

"Rast cijena hrane i energije u posljednje vrijeme dodatno je pojačao inflatorne pritiske koji su i prije bili snažni zbog oporavka globalne potražnje paralelno postupnom ukidanju ograničenja vezanih za covid-19", objašnjavaju u EBRD.

Ukrajinski BDP trebao bi se ove godine smanjiti za 30 posto, za 10 postotnih bodova snažnije no što je banka prognozirala prije dva mjeseca.

Ruski BDP smanjit će se 10 posto i stagnirati u idućoj godini, izračunali su ekonomisti EBRD-a.

"Devet godina rasta bit će izbrisano", rekla je glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik, naglasivši da će se snažan utjecaj sankcija, koje je Zapad uveo Rusiji zbog njezie invazije na Ukrajinu, vidjeti u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi.