ZAGREB - Prošlogodišnje poskupljenje cigareta za 50 lipa do 1 kune nije ništa naspram onoga što se sprema. Pravi šok pušače čeka po ulasku u EU, kada bi cigarete trebale poskupjeti od 2 do 5 kuna, ovisno o sadašnjoj cijeni.

Fiksni dio trošarine ostaje 180 kuna na 1000 komada cigareta, ali proporcionalna trošarina od 36 posto mora do početka 2014. godine, sukladno EU smjernicama, doći do razine od najmanje 54 posto.

To znači da će kutija cigareta koja sada košta 20 kuna, od 1. srpnja a najkasnije do kraja ove godine, poskupiti do 24 kune.

Do 2018. godine, za svega četiri godine trošarine bi trebale skočiti na čak 80 posto. To znači da će kutija cigareta, čija je cijena danas prosječnih 20 kuna, za četiri godine koštati 28 do 29 kuna. To je razumljivo, izazvalo zabrinutost duhanskih kompanija, kojima će prihodi sasvim sigurno pasti. Ogročeni su na odluku o povećanju trošarina koju je Vlada požurila donijeti krajem prošle godine.

- I prije ulaska u EU, hrvatska Vlada prihvatila je obvezu usklađivanja trošarina s trošarinskim modelom EU, što znači da Hrvatska nije imala prijelazno razdoblje kao, primjerice, druge novoprimljene zemlje članice. U skladu s direktivom EU trošarine iznose 64 eura na 1000 komada najprodavanijih cigareta i Hrvatska je, nekoliko godina prije ulaska u EU, ispunila taj uvjet. Od 1. siječnja 2014. trošarine će iznositi 77 eura na 1000 komada za sve cigarete, a od 1. siječnja 2017. čak 90 eura.

Takvo naglo i drastično povećanje trošarina neizostavno dovodi do poskupljenja cigareta, koje pak za posljedicu ima povećanje neoporezovane potrošnje. Ističemo kako Hrvatska, u usporedbi s drugim zemljama, a s obzirom na kupovnu moć, ima najskuplje cigarete u Europi. Logična posljedica svega toga je smanjenje ukupnog tržišta i manji prihodi državnog proračuna - tvrde u Tvornici duhana Rovinj.

Povećanjem trošarina Vlada bi, ukoliko u Hrvatskoj ostane isti broj pušača, do kraja ove godine mogla skupiti dodatnih 300 milijuna kuna.

No, to je, tvrde u duhanskim kompanijama, dvosjekli mač: u zemaljama koje su "preko noći" drastično digle trošarine i time uzrokovale znantna poskupljenja cigareta, dogodio se snažan rast crnog tržišta zbog čega je državni proračun ostao bez očekivanog prihoda od poreza.

Istraživanje Japan Tobaccoa, druge najveće duhanske kompanije u Hrvatskoj, predstavljeno nedavno u europskom sjedištu kompanije u Genevi, pokazalo je da je procvat crnog tržišta zabilježen u svim novim članicama EU, posebno onima koje nisu postupno dizale trošarine. Najbolji je primjer Rumunjska, koja je 2005. podigla trošarine sa 50 na 74 eura na 1000 cigareta i suočila se s brojkom od čak 36,2 posto prometa ostvarenog na crnom tržištu! Slovenija je, pak, uvela postupno povećanje trošarina dva puta godišnje i na njihovom tržištu nije zabilježen dramatičan rast šverca.

- Smatramo kako moguće izmjene Zakona o trošarinama koje se trenutno nalaze na javnoj raspravi predstavljaju priliku Vladi da uvede kalendar postupnog povećanja trošarina do 2018. godine. Time bi Vlada osigurala fiskalnu stabilnost državnog proračuna i predvidljivost poslovnog okruženja. U Hrvatskoj će neminovno doći do povećanja trošarina od 12 eura na 1000 cigareta kroz narednih sedam mjeseci, što će prouzročiti velike razlike u maloprodajnim cijenama u Hrvatskoj u odnosu na susjedne zemlje - tvrdi Siniša Trbojević, direktor JTI-a Zagreb.

Povećanje cijena duhanskih proizvoda koje nije praćeno povećanjem prihoda potrošača, upozoravaju u JTI-u, dovodi do okretanja potrošača nedopuštenoj trgovini duhanskim proizvodima.

- U nezavisnom istraživanju provedenom za zadnji kvartal 2012. godine, udjel nezakonite trgovine duhanskim proizvodima u Hrvatskoj iznosio je 9,2%. Trenutno, Zakonom o trošarinama u Hrvatskoj propisana minimalna trošarina na cigarete iznosi 486 kuna za 1000 komada cigareta, ili najmanje 9,72 kune po kutiji - tvrde u JTI-u.

Europska Unija najveća je meta švercera, a izračun KPMG-a pokazuje da kompanije članice izgube oko 11,3 milijarde eura na utajenim cigaretama svake godine. Lani je u švercu prodano 65,3 milijarde cigareta, što čini 10 posto ukupnog tržišta. U Hrvatskoj je riječ o 400 milijuna kuna koje je državni proračun izgubio, što je gotovo jednako iznosu koji će se uštedjeti za plaće javnih službenika.