Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska komisija (EK) godinama pozivaju Njemačku da usmjeri dodatne napore u povećanje domaće potražnje kako bi povećala uvoz u Njemačku i time poticala rast drugdje te smanjila globalne gospodarske neravnoteže. Od preuzimanja dužnosti, američki predsjednik Donald Trump također je kritizirao snažan njemački izvoz.

Njemački višak tekućeg računa platne bilance, koji je pokazatelj protoka roba, usluga i ulaganja, u prošloj je godini dosegnuo 294 milijarde dolara i time treću godinu zaredom bio najveći u svijetu, pokazali su podaci Ifo-a.

S većim zaostatkom slijedi Japan, sa 173 milijarde dolara viška, a na trećem je mjestu Rusija, s viškom od 116 milijardi dolara.

No, mjeren udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP), njemački višak tekućeg računa platne bilance smanjen je treću godinu zaredom, pri čemu je u prošloj godini skliznuo na 7,4 posto BDP-a, sa 7,9 posto u godini ranije, pokazaju podaci tog uglednog njemačkog instituta.

Od 2011. njemački višak konstantno premašuje razinu od šest posto BDP-a, gornje dopuštene granice u Europskoj uniji. Godine 2015. čak je dosegnuo rekordnih 8,9 posto BDP-a.

EK je 2014. prvi puta službeno utvrdio makroekonomske neravnoteže u Njemačkoj i od tada iz godine u godinu u preporukama ponavlja iste kritike.

Njemačkoj predlažu da proračunski višak koristi za povećanje državnih ulaganja i za stvaranje boljih uvjeta za snažniji rast realnih plaća. Slične preporuke Berlinu daje i MMF.

Dužnosnici njemačke vlade u više su navrata isticali da fiskalne i ekonomske mjere ne kreiraju imajući u prvom redu na umu njihov utjecaj na stanje tekućeg računa platne bilance.

Po njihovim riječima, trgovinski višak rezultat je odnosa ponuda i potražnje, o čemu odluke na temelju stanja na tržištu donose kompanije i potrošači. Dodatno na njega utječu i drugi faktori, poput cijene nafte i valutnih tečajeva na koje je teško utjecati, napominju.

Vlada u Berlinu odlučila je veliki dio proračunskog viška u iduće tri godine utrošiti na povećanje naknada za skrb o djeci, smanjenje poreza i snižavanje doprinosa za zdravstvo, redom mjere od kojih se očekuje da će poduprijeti potrošnju kućanstava.