Govoreći na danu otvorenih vrata u njemačkim ministarstvima, Scholz je izjavio kako bi njemački dug mogao pasti ispod 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i prije zacrtanog roka u 2019. godini.

Smanjenju razine duga pomaže zdravo gospodarstvo, koje je u drugom tromjesečju poraslo za 0,5 posto, čime je višak u javnom sektoru u prvoj polovini godine dosegnuo rekordnu 48,1 milijardu eura.

Podatak je potaknuo vlade drugih zemalja i lobiste da od Njemačke zatraže veća ulaganja, na što je čak i izuzetno oprezni Scholz priznao da stanje u proračunu otvara „nove mogućnosti".

U nedjelju je njemački ministar financija ipak ponovio da Njemačka želi ispuniti takozvane maastiške kriterije, koje u stavci javnog duga krši većina zemalja EU-a od financijske krize 2008. godine. To znači da bi njemački dug mogao pasti još više, napominje Reuters.

„Godine 1990. dug je bio oko 40 posto BDP-a", kazao je Scholz, referirajući se na razdoblje neposredno prije ponovnog ujedinjenja Njemačke, kada je zapadna Njemačka preuzela staru i slabu industriju komunističke istočne Njemačke, pokušavajući opsežnim investicijskim programom neutralizirati posljedice 40-godišnjeg radzoblja relativnog pada u tom dijelu zemlje.

Europski ugovori iz Maastrichta zahtijevaju da deficit zemalja EU-a ne premašuje tri posto BDP-a. Plafon za javni dug iznosi 60 posto BDP-a i mnoge su ga zemlje godinama probijale. Njemački je javni dug zadnji puta bio ispod te razine prije 17 godina.