Zasad ništa od nižeg PDV-a na veći broj prehrambenih proizvoda. Iako je ministar financija Slavko Linić prije nekoliko mjeseci najavio da će prehrambena industrija na određene proizvode dobiti nižu stopu već 1. srpnja, u Ministarstvu financija nisu uspjeli pronaći model koji bi bio prihvatljiv proračunu i istodobno imao pozitivan efekt na tvrtke.

'Osnovni je problem to što je maksimalan iznos nižeg PDV-a na hranu koji bi mogao podnijeti proračun oko 300 do 500 milijuna kuna. No time bi vrlo mali broj proizvoda dobio smanjenu stopu. S druge strane, to ne bi bio poseban poticaj za domaću prehrambenu industriju jer bi nižom stopom bili obuhvaćeni i isti uvozni proizvodi. Ukupno gledano, efekt bi bio vrlo mali za domaću prehrambenu industriju i zajednički smo odustali od toga', izjavio je u srijedu ministar Linić na Hrvatskom radiju, a prenosi Poslovni hr.

Objasnio je da će se do kraja godine, kad se naprave daljnje kalkulacije, razmotriti model prema kojem bi se povećala međustopa PDV-a na hranu koja sad iznosi 10 posto (imaju je ulje, šećer i dječja hrana, dok najnižu stopu od pet posto imaju mlijeko i kruh). Ideja je da se dio proizvoda prebaci s opće stope od 25 posto na novu, višu međustopu.

U vrlo smo ozbiljnim pregovorima s domaćom prehrambenom industrijom i pokušat ćemo naći rješenje do kraja godine', rekao je. Inače, prijedlog Ministarstvu financija da se razmotri niža stopa za prehrambene proizvode stigao je iz Ministarstva poljoprivrede i njegova Vijeća za prehrambenu industriju. Na sastanku Vijeća u travnju pokazalo se da su zahtjevi industrije za smanjenjem PDV-a 'teški' dvije milijarde kuna, dok je Ministarstvo financija bilo spremno prihvatiti iznos od 300 do 500 milijuna kuna.

U proračun se od PDV-a na hranu slije oko pet milijardi kuna ili 13 posto ukupno prikupljenog PDV-a. U analizama o podizanju međustope šuškalo se o stopi od 13 posto za dio proizvoda. No i u industriji su priznali da su svjesni toga da u trenutačnoj situaciji ne mogu 'tresti' proračun koji se ionako slabo puni.