Vaba, mala varaždinska banka u vlasništvu češkog J&T Finance Groupa, iskoristila je činjenicu da su u Hrvatskoj kamate na štednju još razmjerno visoke u odnosu na ostale zemlje Europske unije i ponudila Nijemcima mogućnost izravne štednje. Preko partnerske Biw banke iz Njemačke i tvrtke Savedo tamošnji klijenti mogu u Hrvatskoj oročiti do sto tisuća eura, što je limit osigurane štednje.

Najviše građana BiH i Rusa

Iz Vabe su izvijestili da oni ulaze na njemačko tržište, no zapravo Nijemci ulaze na naše s obzirom na činjenicu da su kamate za banke trošak, a ne zarada. Iako u ovom trenutku bankama ne manjka depozita, oni su bitni kao osnovni izvor plasiranja kredita. U Hrvatskoj već sada strani državljani, odnosno, kako ih banke zovu, nerezidenti, štede prilične iznose; na kraju prošle godine njihovi su depoziti iznosili 10,12 milijardi kuna, što je 3,5% svih depozita, ne samo građana. No, da bi oročili u Hrvatskoj, morali su fizički doći u neku od hrvatskih banaka ili za to ishoditi komplicirane međunarodne punomoći za nekoga tko će to učiniti u njihovo ime.

Najviše stranih štediša dolazi iz BiH jer ih dosta u Hrvatskoj radi ili prima mirovinu, ali oni to ne čine zbog viših kamata, jer su i kod njih visoke, nego zato što im je limit osigurane štednje tek protuvrijednost 200-tinjak tisuća kuna. Proteklih je godina jako rasla štednja Rusa, ali ima i Talijana, Austrijanaca... Sada, nakon što je suglasnost dao njemački BaFin, tamošnja agencija za nadzor financijskih usluga, Nijemci za to ne moraju putovati u Hrvatsku.

Hoće li štedjeti u kunama

- Sukladno strategiji poslovanja Vabe i otvaranja novih prostora poslovanja, osobito nam je drago da smo u Savedu našli kompetentnog partnera uz čiju ćemo stručnu podršku i "know how" otvoriti novi i atraktivan tržišni potencijal u Njemačkoj. Klijenti će na ovaj način brzo i jednostavno moći štedjeti u Vabi - ističe članica uprave Vabe Monika Cereova.

Zanimljivo je da ovu uslugu nema ni J&T, a prema najavama da ovako počinju širiti poslovanje na području EU, može se naslutiti da bi je mogli ponuditi i drugim zemljama. Premda još nema informacija jesu li već sklopljeni prvi ugovori i koliko ih je te u kojoj valuti Nijemci kane štedjeti, nije isključeno da to bude i kuna, posebno imajući na umu činjenicu da su kamate na štednju u eurima u mnogim bankama već pale ispod 1%, a na kune su između 2,4 i 3%. U nekim članicama Europske unije, poput Švicarske građani pak plaćaju bankama za držanje depozita.