Amerikanci su s oduševljenjem objavili vijest da je broj zaposlenih u prosincu porastao iznad očekivanja. U jednom je mjesecu čak 252 tisuće ljudi našlo posao, a ako se tome pribroji i 353 tisuće radnih mjesta otvorenih u studenome jasno je da se ekonomija SAD-a oporavlja vrlo stabilno.

Rekordna zaposlenost

Novom je statistikom premašena 1999., najbolja godina za tržište rada. Samo je 5,6 posto Amerikanaca nezaposleno pa posao traži manje od 11 milijuna ljudi, što je manje nego pretkriznog lipnja 2008. Oko tri milijuna Amerikanaca je tijekom 2014. našlo posao, što je najviše u posljednjih 15 godina. Dokaz oporavka američke ekonomije u broju novih radnih mjesta daje argument jačanju dolara u odnosu na euro, ali i očekivanju da će uskoro američka središnja banka podignuti stopu referentne kamate.

Na izvrsne brojke sjenu baca tek podatak po kojem je iz radne snage u prosincu nestalo nekoliko desetaka tisuća ljudi. Tako se stopa uključenosti u tržište rada smanjila na 62,7 posto, što je najniža stopa od 1978. I dok Amerika bilježi oporavak i rekordne razine zaposlenosti te nezaposlenost ispod razine od šest posto koja se inače naziva i prirodnom stopom nezaposlenosti, Europa se muči i zaostaje u utrci za oporavak ekonomije.

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je prosječna nezaposlenost u 28 članica Europske unije u studenome iznosila 10 posto. Prosjek dižu Hrvatska i Cipar čije su stope nezaposlenosti više od 16,5 posto. Inače u Europi posao ne može pronaći 24,4 milijuna ljudi, što je za 1,5 milijuna ljudi manje nego u istom mjesecu 2013. Grčka nije objavila stopu nezaposlenosti za studeni, ali ta zemlja grca u velikim problemima pa je teško očekivati da se broj nezaposlenih smanjio znatno ispod 25 posto te i dalje oko 1,24 milijuna ljudi traži posao.

Na razini SAD-a su Češka koja ima 5,8 posto nezaposlenih te Njemačka koja je tu nepopularnu stopu snizila na razinu od samo pet posto. U Njemačkoj samo dva milijuna ljudi traži posao, što je razina na kojoj je potpuno evidentno da će Nijemci uskoro trebati povećati kvote za uvoz radne snage.

Krucijalni problem

Nezaposlenost mladih je krucijalni problem europskog tržišta rada. Tako je u potrazi za poslom čak 5,1 milijun ljudi mlađih od 25 godina. Među njima je i vojska od sedamdesetak tisuća ljudi iz Hrvatske, što je veličina jednog Zadra! Ni mladim Talijanima nije lako naći posao jer ih čak 730 tisuća traži posao bez uspjeha.

Slična je situacija i u Francuskoj u kojoj svaki četvrti građanin mlađi od 25 godina ne može naći posao pa na vrata poslodavcima bezuspješno kuca 714 tisuća građana Francuske. Mnogo je bolje u Njemačkoj u kojoj je manje od osam posto mladih bez posla.