Hrvatska ne odstupa značajnije od prosjeka inflacije u europskim razmjerima, a inflacije je većim dijelom "uvezena", rekao je u srijedu u Hrvatskom saboru potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

"Hrvatska je u travnju sa stopom inflacije od 9,4 posto zabilježila najvišu stopu inflacije koju je imala do sada. I dalje, iako ne znam je li to kakva utjeha, a sigurno nije, ali treba to reći kao fakt, ne odstupamo značajnije od prosjeka. Inflacija nije specifikum Hrvatske nego je globalna i najvećim dijelom egzogena i uvezena, jer se kretanje cijene energenata na međunarodnim tržištima reflektira i kod nas", rekao je Marić u izjavi nakon rasprave o rebalansu proračuna.

Visoka inflacija po njegovim riječima nagriza standard građana, posebno onih s niskim dohocima kod kojih su često izdaci za hranu i energiju jedini ili prevladavajući.

Ministar financija komentirao je i globalne najave središnjih banaka o povećanju kamata te izrazio nadu da se u tome neće otići predaleko, ocijenivši da za sada ne vidi izglednost takvog razvoja događaja.

Marić kaže kako je za očekivati nastavak ubrzanja inflacije te podsjeća na vladinu procjenu od 7,8 postotnoj prosječnoj stopi za cijelu godinu. Napomenuo je pritom da je trećina zemalja EU-a već u dvoznamenkastoj zoni.

Upitan je li rješenje za borbu s inflacijom i poskupljenima povećanje osobnog odbitka, što predlaže HUP, najavio je tek nastavak razgovora s poslodavcima.

Što se tiče samog rebalansa koji je danas predstavio u saboru, rekao je da je on u prvom redu potaknut financijskim stanjem u zdravstvenom sustavu i ponovio kako bi reformu toga sustava trebalo u većoj mjeri usmjeriti na njegove rashode.

Upitan za situaciju u Brodosplitu, rekao je da je HBOR bio i bit će uključen u taj slučaj, ali da njegove stručne službe u svakom, pa i tom slučaju moraju analizirati elemente za davanje kredita.