Natječaji za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ukupne vrijednosti 90 milijuna eura, od čega je 60 milijuna eura namijenjeno stočarstvu, a 30 milijuna eura biljnoj proizvodnji, predstavljeni su u ponedjeljak u resornom ministarstvu.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić je istaknuo da su ovo natječaji za "više hrvatske hrane na hrvatskim stolovima", pri čemu je 90 milijuna eura namijenjeno ulaganjima kako bi se povećala proizvodnja mlijeka, mesa, jaja, povrća i voća, kao i za vinograde, sjeme i rasadni materijal.

"Hrvatska treba rast poljoprivredne proizvodnje (...) Ovo je ulaganje u farme, nasade, plastenike, proizvodne kapacitete, a prije svega ulaganje u sigurnost hrane", poručio je Vlajčić.

Sektori u koje će se ulagati, istaknuo je, odabrani su jer brojke pokazuju područja gdje proizvodnja mora rasti, s obzirom da je Hrvatska u proizvodnji mlijeka samodostatna svega 50 posto, voća 42 posto, povrća 55 posto, a u proizvodnji mesa 62 posto, dok kod svinjskog to iznosi 52 posto.

Istaknuo je i da povećanje primarne proizvodnje donosi korist cijelom prehrambenom sektoru jer se povećava količina domaće hrane koja ostaje na hrvatskom tržištu i ono što je najbitnije, smanjuje se ovisnost Hrvatske o uvozu.

Većina sredstava za mikro, male i srednje korisnike, dodatne potpore mladima i ženama

Vlajčić je izvijestio da bi 75 posto ukupnih sredstava trebalo biti plasirano mikro, malim i srednjim korisnicima, kojima će država pokrivati 45 posto vrijednosti investicije, dok kod mladih poljoprivrednika i žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava intenzitet državne potpore raste za dodatnih 15 posto, dakle na ukupno 60 posto vrijednosti projekta.

Primjerice, ako je vrijednost projekta 100.000 eura, osnovni intenzitet potpore je 45.000 eura, a za mlade poljoprivrednike i žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava potpora iznosi 60.000 eura, naveo je Vlajčić.

Pritom, mikro, mali i srednji korisnici mogu "povući" do 500.000 eura, od čega najviše 100.000 eura može biti uloženo u mehanizaciju.

Kod velikih korisnika intenzitet potpore iznosi maksimalnih 40 posto, a mogu ostvariti do dva milijuna eura potpore po projektu, od čega maksimalno 200.000 eura za mehanizaciju.

Za velike korisnike prijave počinju idući mjesec, dok će za mikro, male i srednje korisnike natječaji biti od rujna pa do kraja listopada, ovisno o sektoru. "Bit će objavljen kalendar svih tih natječaja kako bi svi s konzultantima mogli pripremiti i razviti projekte", napomenuo je Vlajčić.

Novi sektorski model

Novost je uvođenje sektorskog modela kojim svaki proizvodni sektor dobiva vlastite kriterije i prioritete, pa će se tako, prema Vlajčićevim riječima, za sredstva natjecati primjerice mljekar s mljekarom, a voćar s voćarom.

Kazao je da je takav sektorski model pravedniji i transparentniji, bliži "stvarnom životu na terenu", a da i omogućuje kvalitetnije vrednovanje projekata, bolje ciljanje ulaganja i veći razvojni učinak.

Svi kriteriji i uvjeti su u prethodim mjesecima kreirani sa svakim sektorom pojedinačno, a u pripremu su bili uključeni i predstavnici svih proizvođača, kao i struka, dodao je Vlajčić.

Tako, naveo je, u mljekarstvu će prioritet imati povećanje proizvodnje, rast broja grla te robotizacija i automatizacija. U proizvodnji mesa fokus je na svinjogojstvu, prije svega uzgoju rasplodnih krmača, sustavu krava-tele, kao i uzgoju ovaca i koza za proizvodnju mesa.

Nadalje, u proizvodnji jaja naglasak je na prelasku iz kaveznog uzgoja u onaj ekološki, slobodni i stajski, u voćarstvu, vinogradarstvu i povrćarstvu na podizanju novih nasada te ulaganjima u otpornost na prirodne nepogode, dok se u sjemenarstvu i rasadničarstvu potiče proizvodnja kvalitetnog, zdravog, genetski optimalnog sjemena i sadnog materijala.