U odnosu na prethodni mjesec, inozemni dug porastao je u lanjskom studenom za 998 milijuna eura, što je ponajviše posljedica zaduživanja države putem izdavanja euroobveznice u iznosu od 1,275 milijardi eura.

Unatoč tome, na godišnjoj je razini nastavljena tendencija smanjivanja inozemne zaduženosti.

"Riječ je o nastavku međugodišnjeg pada razine inozemnog duga koji je kontinuirano prisutan u posljednja 24 mjeseca pod utjecajem razduživanja opće države, monetarnih financijskih institucija i ostalih domaćih sektora", navodi se u analizi HGK, objavljenoj u četvrtak.

Pritom i dalje po visini godišnje stope pada, dvoznamenkaste, prednjači bruto inozemni dug monetarnih financijskih institucija, koji se neprestano smanjuje još od svibnja 2012., navodi se u analizi.

Smanjivanje inozemne zaduženosti bilježe i ostali domaći sektori (tvrtke), čiji se dug smanjuje u posljednja 23 mjeseca.

"Takve tendencije, uz skromne pomake u kreditnoj aktivnosti, rezultat su veće usmjerenosti tvrtki na financiranje na domaćem financijskom tržištu na kojem se bilježi pad kamatnih stopa, stoga se smanjuje atraktivnost i potreba inozemnog zaduživanja", navodi se u analizi HGK.

Isto tako, u studenom je na godišnjoj razni dug opće države smanjen za 2 posto, a dug središnje banke za 24,2 posto, dok je istodobno porastao dug na temelju izravnih ulaganja za 6,8 posto, navodi se u analizi.

Analitičari HGK i u idućem razdoblju očekuju nastavak trenda smanjivanja inozemne zaduženosti, zahvaljujući smanjenju potreba države za financiranjem i povoljnim uvjetima za financiranje tvrtki na domaćem financijskom tržištu.

"Očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u, što će pozitivno djelovati na smanjivanje rizika, osobito tečajnog, te pridonijeti mogućnosti poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje", zaključuje u analizi Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK).