Sezonski prilagođene graditeljske aktivnosti u eurozoni smanjene su u studenome za 0,6 posto u usporedbi s mjesecom ranije, dok je na razini 28-člane Europske unije njihov pad iznosio 1,1 posto, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.

U listopadu lani graditeljske aktivnosti u 17-članoj eurozoni bile su prema prethodnom mjesecu smanjene za revidiranih 1,1 posto, a u 28-članom EU za 0,3 posto.

Na godišnjoj razini, u studenome 2013. prema istom mjesecu godine ranije, eurozona je zabilježila pad graditeljskih aktivnosti za 1,7 posto a EU za 1,6 posto, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci.

Eurostat mjesečne podatke za Hrvatsku nije objavio, navodeći tek da ona pripada skupini zemalja članica koje nisu obvezne dostavljati te podatke.

Objavljeni su samo podaci za treće tromjesečje 2013., prema kojima su graditeljske aktivnosti u RH u odnosu na isto razdoblje godine ranije smanjene za 2,8 posto, nakon 4,6-postotnog pada u drugom tromjesečju. Na tromjesečnoj razini pale su za 0,5 posto, u odnosu na jedan posto koliko je njihov pad iznosio u drugom tromjesečju.

U cijeloj EU graditeljske aktivnosti u trećem su tromjesečju u odnosu na prethodno tromjesečje uvećane pak dva posto, dok su prema istom razdoblju godine ranije gotovo stagnirale, ojačavši tek 0,1 posto.

U eurozoni je prema drugom tromjesečju graditeljska aktivnost povećana 1,6 posto, dok je u usporedbi s trećim tromjesečjem 2012. smanjena za 1,1 posto.

U studenome 2013., prema dostupnim podacima Eurostata, graditeljska aktivnost na mjesečnoj razini smanjena u sedam članica EU-a a uvećana je u njih osam. Najveći pad pritom je zabilježen u Češkoj, od 5,6 posto, Rumunjskoj, od 4,9 posto, te u Velikoj Britaniji, od četiri posto.

S druge strane, najizrazitiji rast graditeljskih aktivnosti na mjesečnoj je razini zabilježila Slovenija, od 9,6 posto. Slijede Poljska i Mađarska, gdje su te aktivnosti uvećane 3,9 odnosno tri posto.

Na godišnjoj razini, među trenutno dostupnim podacima po pojedinačnim zemljama, graditeljska aktivnost smanjena je u devet zemalja, ostala je nepromijenjena u Njemačkoj, dok je uvećana u pet zemalja.

Najizrazitiji pad aktivnosti zabilježen je u Portugalu i Italiji, od 13 i 10,8 posto, a slijede Bugarska i Češka, gdje su aktivnosti smanjene 9,1 odnosno 8,3 posto.

Slovenija prednjači i po rastu tih aktivnosti u usporedbi s godinom ranije, sa skokom od čak 30,7 posto. Slijede Mađarska i Švedska, gdje je graditeljska aktivnost na godišnjoj razini uvećana za 18,9 odnosno 5,9 posto.