Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke u siječnju je nastavila bilježiti pad na mjesečnoj razini (četvrti uzastopni mjesec). Na kraju siječnja ukupna je aktiva iznosila 84,02 mlrd. kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 84,01 mlrd. kuna, odnosno 11,1 mlrd. eura, što je za 772 mil. kuna ili 0,9% manje nego na kraju prosinca. S izuzetkom listopada prošle godine, međunarodne pričuve bilježe smanjivanje na mjesečnoj razini još od svibnja 2012, čemu je pridonijelo inozemno razduživanje banaka i poduzeća. Na godišnjoj razini međunarodne pričuve bilježe rast od 1,4 mlrd. kuna (1,7%).

S obzirom da se uskoro očekuje novi izlazak Države na inozemna tržišta kapitala (SAD), iznos međunarodnih pričuva bi se mogao povećati. Naime, slično kao i prošle godine kada je država u travnju izdala euroobveznicu na američkom tržištu, kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice trebale bi povećati međunarodne pričuve HNB-a.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema našim procjenama međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri).

S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2013. godine (9,6 mlrd. kuna glavnice i kamata). Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike u uvjetima produljene recesije, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK.