Bruto inozemni dug se u siječnju nastavio smanjivati na mjesečnoj razini drugi mjesec za redom. Prema podacima HNB-a ukupan bruto inozemni dug na kraju siječnja 2013. iznosio je 44,6 mlrd. eura, što je za 335 mil. eura manje nego na kraju prosinca, čemu je pridonio ponajprije nastavak smanjenja duga banaka i javnih trgovačkih društava.

U odnosu na siječanj 2012. godine, bruto inozemni dug u apsolutnom je izrazu niži za 1,2 mlrd. eura, odnosno za 2,6%. Tome je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka. Vanjski dug banaka na kraju je siječnja iznosio 9,1 mlrd. eura, što je za 2,6 mlrd. eura, odnosno za 22,5% manje nego na kraju siječnja 2012. Ujedno, inozemni dug banaka na najnižoj je razini od listopada 2008. godine. Razduživanje banaka vidljivo je i iz slabe kreditne aktivnosti. U suprotnom smjeru, dakle na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecala država, čiji je vanjski dug na kraju siječnja iznosio 8,3 mlrd. eura, što je za 1,4 mlrd. eura, odnosno za 19,4% više nego na kraju siječnja prethodne godine. Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u prošloj je godini dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je bio sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su na godišnjoj razini smanjila stanje inozemnog duga za 595 mil. eura (odnosno za 11,1%) koji je na kraju siječnja iznosio 4,8 mlrd. eura. Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira te je na kraju siječnja iznosio 10,9 mlrd. eura, što je za 487 mil. eura više nego na kraju siječnja 2012.

U ovoj godini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Država bi ponovno mogla biti glavni generator rasta s obzirom na izdanje obveznice u travnju.