Centralizacija sustava javne nabave i uvođenje standarda u vođenju knjigovodstvene evidencije obveza neke su od glavnih mjera koje Vladi predlažu KPMG, Ekonomski institut i BDO Savjetovanje u ponedjeljka predstavljenoj analizi 22 državna ministarstva i javnih poduzeća u projektu Clean start.

Samo izvješće o stanju na početku mandata s 1.1. 2012., kako je ocijenio potpredsjednik Vlade Neven Mimica, nije iznenadilo u odnosu na stanje koje je dobiveno kroz primopredajno izviješće bivše Vlade Jadranke Kosor. Ono što je, po ocjeni glavnog koordinatora tog projekta Denisa Petrovića, bilo iznenađenje jesu prenesene i neplaćene obveze. Tako se, po njegovim riječima, po prekoračenju sredstava predviđenih proračunom izdvajaju Ministarstvo financija, koje je s 31. 12. 2011. imalo 642,4 milijuna kuna dospjelih, a neplaćenih obveza, te Ministarstvo poljoprivrede 570 milijuna, a Ministarstvo gospodrstva 255,5 milijuna kuna. Još su veće prenesene obveze Ministarstva znanosti, čak 1,5 milijarda kuna. U zdravstvu nađeno je 'neprijavljenih' šest milijardi kuna. Slika problematičnog javnog poduzeća je i HRT čije, pojasnio je Petrović, dugove od 418 milijuna kuna i gubitke od 333 milijuna kuna ni približno ne pokriva kapital. "Ono što je zajednička ocjena za sve tvrtke i sva ministarstva je da nema ni stručne naznake za bilo kakvu reformu, a iako to nije bio fokus Clean starta, pogledali smo i stanje u šest mjeseci ove godine i gotovo da nije bilo ni jedno tijelo koje ne radi reforme", istaknuo je Petrović, navodeći i kako se u nekim ministarstvima i dalje ipak stvara dug, bez obzira na poduzete mjere, primjerice u ministarstvima znanosti i zdravlja.

No, niti sam Petrović nije mogao iznijeti precizne brojke o visini naslijeđenih dubioza i dugovanja javnog resora, zbog, kako je pojasnio, toga što ne postoje jasna pravila evidentiranja, pa posljedično ni definiranja što je dug po pojedinim poduzećima i ministarstvima. Osim evidencije ugovorenih obveza, za što je preporuka izrada centraliziranog sustava svih potpisanih ugovora, slaba karika po njemu je samo upravljanje. Iz svih analiziranih grupa u Clean startu pravilom se, naime, pokazalo da ne postoji koordiniranost i jasna podjela nadležnosti između ministarstarstava i javnih poduzeća. Pokazalo se i da su sustavi upravljanja posve neujednačeni, od toga da nema standarda nagrađivanja upravljačkih struktura do toga da su neujednačeni kolektivni ugovori u javnim poduzećima. Obilježje je kod svih javnih poduzeća izuzetno niska razina međunarodnih standarda i certificiranja, kao i ulaganja u edukaciju ljudi, te je u pravilu kod svih izražena visoka stopa bolovanja i odsustva s posla, pa i niska razina evidencije dolazaka na posao. Nedostatkom se utvrdilo i nepostojanje opisa radnih procesa i zastarjela sistematizacija, što je jedan od preduvjeta za reforme, a koje bi među ostalim trebale obuhvatiti i rješavanje problema viška zaposlenih, koji se kreće na razini od 20 do 25 posto u javnim poduzećima.

U strukturi zaposlenih, pak, uočljiv je manjak stručnog i operativnog osoblja, dok dominira višak administrativnog kadra, glasnogovornika i savjetnika. Što se ministarstava tiče, uočeno je veliko preklapanje ingerencija između ministarstava i raznih agencija, ureda i zavoda, a iako to na samoj prezentaciji nije izrijekom rečeno, ta je pojava s osnivanjem niza novih agencija, posebice u energetici, u međuvremenu i dodatno eskalirala. Slabost koja je primijećena jest i da se kod rebalansa proračuna po ministarstvima u pravilu režu stavke za kapitalne investicije, informatizaciju i slične projekte, dok se zadržava samo tekuće izdatke, što dodatno odgađa reforme. Iako objava rezultata analize čeka još od jeseni, u Vladi ističu kako su njezini nalazi korišteni u izradi proračuna za 2013., te da će biti podloga daljnjim reformama. No, temeljem njih neće se pokretati postupci kažnjavanja odgovornih osoba, jer, pojasnio je Mimica to nije svrha ovog projekta. Clean start nije uspio otkriti kolike su ukupne dubioze u 22 državna tijela i društva jer nema pravila evidentiranja, pa se ne može definirati što je dug po pojedinim ministarstvima i poduzećima, rekao je voditelj projekta Denis Petrović. Najteže je stanje nova Vlada zatekla u sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture, gdje su društva u potpunom ili većinskom vlasništvu države ostvarila gubitak od 1,2 milijardi kuna. "Najavljena monetizacija autocesta nije Vladin hir, nego nužna potreba, jer će sav prihod od eventualne monetizacije ići na smanjenje duga koji je dosegao 25 milijardi kuna", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić.

Promet i infrastruktura
Tvrtkama nužno financijsko restrukturiranje i dokapitalizacija, pripajanja, bolje upravljanje projektima te veće oslanjanje na tržište, a manje na državne subvencije

Javni dug
Veliki dugovi i gubici u ministarstvima, zavodima i javnim poduzećima pojašnjavaju i zašto je u tri godine hrvatski javni dug narastao za 65 milijardi kuna i zašto nam je ove godine dug na ime kamata porastao za tri milijarde kuna, istaknuo je Grčić.

Hrvatske autoceste
Kako bi povećali prihode, analitičari spominju monetizaciju, ali i savjetuju da procijene mogućnost uvođenja vinjete .

HEP
Savjetovali im da iniciraju izmjene zakona za bolju naplatu potraživanja, odnosnolakšu obustavu isporuke energije neplatišama.

Hrvatske vode
Preporuka da prodaju non-core business (odmarališta) i razmotre natječaje za usluge otkupa nenaplaćenih potraživanja.

Hrvatske šume
Budući da im je udjel prodaje licitacijom u 2011. godini bio svega 5%, preporuka je da to povećaju na barem 50% u idućim godinama.

Hrvatske ceste
Savjetuju im prodaju ili iznajmljivanje imovine koja se nalazi uz prometnice te da pripreme analizu modela financiranja u EU.

HŽ Infrastruktura
Procjena je da je toj tvrtki do 2016. potrebno 23,2 milijarde kuna za investicije i kako bi se financijski stabilizirala. Pritom predlažu i da se riješi 1996 zaposlenika prirodnim odljevom.

HEP
Konkurencija se očekuje u opskrbi s ulaskom u EU. Učinci procjene od 10% gubitka tržišta nisu u programu restrukturiranja.

HŽ Putnički prijevoz
Nužna dokapitalizacija od 6,9 milijardi kuna za zamjenu voznog parka i povećanje razine usluge.

HŽ Cargo
Sadašnji poslovni model kalkuliranja cijena te odnos s AGIT-om nije održiv na kratki rok, nužne su značajne promjene u modelu generiranja prihoda te priprema društva za konkurenciju.