Vrijednost kredita stanovništvu krajem lipnja bila je 0,4 posto ili 521 milijun kuna viša nego u svibnju.

Na godišnjoj razini, vrijednost tih kredita porasla je za 3,9 posto ili 4,5 milijardi kuna.

„Godišnje stope rasta nastavljene su tako deseti mjesec za redom, pri čemu je nastavljeno i ubrzavanje rasta, nakon svibanjskih 3,5 posto rasta, ukazujući na postupni oporavak kreditne aktivnosti", ističu iz RBA.

Dodaju i da prema podacima na osnovi transakcija, koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, plasmani sektoru stanovništva potvrđuju nešto izraženiju kreditnu aktivnost, budući da su uz mjesečni rast od 0,5 posto, plasmani stanovništvu ubrzali svoj godišnji rast na 5,6 posto.

Prema valutnoj strukturi kreditne obveze sektora stanovništva, vidljivo je da se sve više obveze preusmjeravaju iz valutnih u kunske, što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti čemu je zasigurno doprinio i pad kamatnih stopa, navode.

Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih godinu dana narastao je za više od 5 postotnih bodova pri čemu se omjer kunskih kredita i onih valutnih u lipnju promijenio po prvi puta u korist kunskih kredita (51:49).

Stanje kunskih kredita krajem lipnja iznosilo je više od 61,8 milijardi kuna, što je 1 posto više na mjesečnoj te 15,8 posto više na godišnjoj razini. Pozitivan niz godišnjeg rasta iznosa kunskih kredita traje od prve polovine 2013.

Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, više od 43 posto, odnosi se na stambene kredite, kojih je odobreno u vrijednosti od 52,6 milijardi kuna. To je 2,4 posto više nego u lipnju lani odnosno 0,2 posto više nego u svibnju.

„Iako skromne, time su pozitivne godišnje stope rasta nastavljene osmi mjesec za redom, dok je dinamika ubrzavanja rasta prisutna posljednjih šest mjeseci", navode iz RBA.

Gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 37,5 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, u lipnju su uz mjesečni rast od 0,8 posto te godišnji od 9,7 posto premašili 45,7 milijardi kuna.

„Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva, prema našim očekivanjima rast bi trebao biti umjeren osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora te strukturne slabosti tržišta rada", zaključuju u RBA.