U cestovnom prometu nedostaje između tri i pet tisuća vozača iako je u prva tri mjeseca ove godine stiglo oko tri tisuće stranaca, a problem s radnicima ima i željeznica, rečeno je u srijedu na konferenciji "Izazovi i problem radne snage u prometu", u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina rekao je da u prometa postoje ogromni izazovi vezani uz radnu snagu.

"I nas i kolege iz sektora cestovnog javnog prijevoza muče isti problemi, a to su kako stvoriti dobar kadar, privući ga da radi u željezničkim i cestovnim firmama i ostane raditi u tim sektorima", rekao e Klečina.

Problem s radnom snagom u prometu ogroman je izazov u cijelom svijetu, a pogotovo u Europi, iako se radi o vitalnom sektoru ekonomije, kaže on.

Govoreći o Hrvatskoj, rekao je da također postoje veliki problemi - od školovanja ljudi do njihovog zadržavanja na poslu. U prometnom sektoru Hrvatske prema njegovim riječima nedostaje mnogo radnika.

Tvrtke poput HŽ Infrastrukture, drugih javnih HŽ-ovih tvrtki, ali i autobusni prijevoznici su u velikom problemu: nema vozača, strojovođa, konduktera, skretničara, kao ni ljudi koji se bave inženjerskim i planerskim poslom. Više-manje u svim segmentima nedostaje ljudi i teško je je popuniti kvote da se stanje održi, rekao je Klečina.

Kaže kako istraživanja pokazuju da glavni problem nisu samo plaće, ali bi ih bilo dobro povećati, već su tu i uvjeti rada, oprema, organizacijski procesi, školovanje, mogućnosti daljnjeg školovanja i sl.

Direktor Sektora za promet Hrvatske gospodarske komore Dario Soldo smatra da se nedostatak radnika u prometu razvio nekoliko zadnjih godina.

"Prošle godine je u segmentu prometa izdano oko sedam tisuća dozvola, najviše za vozače u cestovnom prijevozu i u željezničkom segmentu. U cestovnom prometu nedostaje od tri do pet tisuća vozača, posebice u međunarodnom cestovnom prijevozu, dakle većinom vozača autobusa i kamiona", rekao je Soldo.

Dodao je kako je u prva četiri mjeseca ove godine za te potrebe uvezeno oko tri tisuće stranaca, a procjenjuje se da će do kraja godine u tom segmentu raditi oko deset tisuća stranih radnika.

Stranci najviše dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, no sve je više i Nepalaca i Filipinaca.

I on smatra da prijevoznici, odnosno gospodarstvenici, moraju razmišljati o korekciji plaća.

Drži kako treba prilagoditi obrazovni sustav da se što više populariziraju zanimanja u prometu i poveća broj djece koja ih upisuju, te omogućiti prekvalifikacije. Što se tiče uvoza radne snage, treba ubrzati procedure izdavanja dozvola i produžiti im valjanost s jedne na tri godine, kaže Soldo.

Strateški ciljevi EU-a kažu da bi se do 2050. godine barem 75 posto tereta trebalo prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putevima, a većina putnika trebala bi putovati održivo.

Većinu tih putovanja trebali bi u budućnosti preuzeti željeznički sustavi. Uz to se strateški predviđa i razvoj integriranog prijevoza putnika, što pak znači da će mnoge gradsko-prigradske i lokalne rute biti potrebno pokriti kvalitetnim linijama autobusnog prijevoza.

U teretnom prijevozu predviđen je razvoj multimodalnosti, te će biti potreban veliki broj vozača kamiona i dostavnih vozila za prijevoz na kratkim rutama, od terminala do krajnjih korisnika.