Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto, a ujedno i najsporiji rast od drugog tromjesečja 2015. godine, kada je rast iznosio 1,9 posto.

To je i manje od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,7 posto na godišnjoj razini.

Njihove procjene rasta kretale su se od 2,1 do 3,2 posto.

Rast u 2017. usporio na 2,8 posto

U cijeloj 2017. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,2-postotni rast u 2016. i manje od očekivanja.

U anketi Hine prije tri mjeseca, osam makroekonomista očekivalo je u prosjeku rast BDP-a za 3 posto.

Europska komisija objavila je nedavno procjenu da bi u 2017. rast hrvatskog gospodarstva trebao iznositi 3,2 posto, dok je Hrvatska narodna banka (HNB) očekivala rast od 3,1 posto.

Vlada je, pak, proračun za prošlu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Kovač: Sporija dinamika investicija

"Očekivali smo stopu rasta gospodarstva u zadnjem lanjskom tromjesečju od 3 posto, stoga je iz te perspektive 2 posto razočaravajuće", ocijenio je Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Gledajući strukturu BDP-a, Kovač ističe da je blago usporavanje rasta osobne potrošnje bilo očekivano, ali da je usporavanje rasta investicija bilo znatnije od prognoza.

U četvrtom je kvartalu rast potrošnje kućanstava iznosio 3,4 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu rast iznosio 3,7 posto.

Još je oštrije usporio rast investicija, na 1,7 posto godišnje, dok je u prethodnom tromjesečju iznosio 3,4 posto.

"Razlog podbačaja u odnosu na očekivanja definitivno je sporija dinamika investicija i nepovoljniji neto izvoz, prvenstveno zbog jače dinamike na strani uvoza, što je naposljetku rezultiralo nižom stopom rasta", kaže Kovač.

Izvoz roba i usluga porastao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 3,6 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz roba i usluga ojačao za 6 posto.

"Rast izvoza bio je u skladu s očekivanjima", kaže Kovač, no ističe nešto jači pritisak na strani uvoza, pri čemu izdvaja podatak o rastu uvoza usluga od 16 posto na godišnjoj razini.

Signalitics: Najslabiji rast od drugog kvartala 2015.

"U skladu s našim očekivanjima, rast BDP-a je zabilježio usporavanje u posljednjem kvartalu 2017. na 2 posto godišnje. To je najslabiji rast od drugoga kvartala 2015.", kaže Tajana Štriga, makroekonomistica iz neovisnih istraživanja Signalitics.

Ipak, smatra da je usporavanje rasta u četvrtom kvartalu 2017. prolazne prirode.

"Očekujemo solidan rast BDP-a u 2018. oko ovogodišnjih razina uslijed ekspanzivne monetarne politike HNB-a, oporavka kreditne aktivnosti te niskih inflatornih pritisaka koji povećavaju raspoloživi dohodak građana", kaže Štriga.

Nadalje, navodi kako očekuje da će vanjsko okruženje nastaviti pružati podršku domaćem rastu, pri čemu je Europska središnja banka nedavno povisila svoje projekcije rasta eurozone za tekuću godinu za 0,5 postotnih bodova na 2,3 posto.

Pritom će rast investicija u Hrvatskoj biti podržan snažnijim priljevom sredstava iz EU fondova, prošlogodišnjim visokim zaradama kompanija te očekivanim investicijama od 940 milijuna eura u turizam, što je rast od 15 posto u odnosu na procijenjene investicije u 2017.

Štriga ne očekuje snažniji negativan utjecaj od strane Agrokorovog restrukturiranja u kratkom roku, dok dugoročno smatra da bi se to moglo pozitivno odraziti na domaće gospodarstvo kroz poticanje konkurentnosti i lakši pristup izvorima financiranja za ostale tržišne igrače.

"Dodatno, Agrokorovo visoko korištenje obveza prema dobavljačima kao kratkoročnog financiranja kočilo je protok likvidnosti u sustavu te pritom štetilo razvoju malih i srednjih poduzetnika", smatra Štriga.

Alen Kovač, pak, u ovoj godini očekuje stopu rasta gospodarstva od 2,8 posto, no moguće je da će je sniziti.

"Općenito, u zadnje vrijeme vidjeli smo nešto izraženije negativne rizike tako da ćemo u idućem kvartalu vjerojatno prognozu malo revidirati prema dolje", kaže Kovač, navevši da ovogodišnju stopu rasta vidi u intervalu od 2,5 do 3 posto.

Sporiji rast u odnosu na EU prosjek

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski BDP je u četvrtom tromjesečju ojačao za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. porastao za 2,2 posto.

Tako je hrvatsko gospodarstvo na kvartalnoj razini poraslo sporije u odnosu na prosjek u Europskoj uniji, u kojoj je u posljednjem lanjskom kvartalu zabilježen rast od 0,6 posto.

I na godišnjoj je razini hrvatski BDP porastao sporije, s obzirom da je u EU prosječni rast iznosio 2,6 posto.