Međunarodni monetarni fond (MMF) razvija novu metodu procjene održivosti duga zemalja s pristupom financijskim tržištima kako bi preciznije predvidio rizike financijskih kriza i poboljšao transparentnost, izvijestili su dužnosnici.

Očekuje se da će ažurirana metoda procjene duga biti spremna za primjenu u četvrtom tromjesečju 2021. ili prvom tromjesečju 2022. godine, rekli su u srijedu dužnosnici MMF-a.

Međunarodni zajmodavac prošli ju je puta ažurirao 2013. godine, kada je europska dužnička kriza bila u punom jeku,

Procjena održivosti duga neke zemlje oduvijek je bila "manje znanost, a više umjetnost", a novi sustav trebao bi pojačati ulogu znanosti, izjavio je na online brifingu za novinare Jeromin Zettelmeyer, zamjenik direktora MMF-ova odjela za strategiju, politiku i reviziju.

Dodao je da je MMF revidirao modeliranje čimbenika povezanih s dugom kako bi razvio "točniji okvir koji nam omogućuje da upozorimo na krize i neodržive i održive dugove odnosno da ih predvidimo".

Procjene su važne jer pomažu utvrditi koliko se zemlja može zadužiti, poštujući stroge zahtjeve MMF-a o održivosti duga.

Važeća metoda procjene ukazuje zemljama na brojne pokazatelje potencijalno opasnih područja, ali ostavlja značajan diskrecijski prostor dužnosnicima MMF-a u njihovoj procjeni.

Novi alati i modeli povezat će ih u statistički pouzdanu, "mehaničku procjenu održivosti" koja će biti transparentnija, objasnio je Zettelmeyer.

Nova metodologija trebala bi omogućiti i bolju procjenu kapaciteta zemalja da servisiraju potrebe za financiranjem uz potporu likvidnih resursa, potencijalnih novih izvora prihoda i robusnih domaćih tržišta, ističe zamjenica načelnika MMF-va odjela za strategiju, politiku i reviziju Manrique Saenz.

U slučaju zemalja ovisnih o prirodnim resursima, MMF će nastojati bolje procijeniti klimatske promjene i buduće promjene u potražnji za fosilnim gorivima.

Žele također poboljšati prikaz održivosti duga državnih tvrtki u financijskom i nefinancijskom sektoru.

Novi okvir za procjenu duga razvijen je nakon opsežnih konzultacija s vanjskim dionicima, sudionicima na tržištu, rejting agencijama, akademicima, Europskom unijom i Europskom središnjom bankom (ECB), poručuju iz MMF-a.