Trgovanje tijekom prošle godine ostalo je gotovo na istim razinama kao i godinu ranije. Dionički promet unutar knjige ponuda od 2,7 milijardi kuna gotovo je identičan onom iz 2013. dok je promet certifikatima od 95,7 milijuna kuna bio upola slabiji. Jedina svijetla točka donekle je obveznički promet koji s 372 milijuna kuna bilježi rast od lijepih 65 posto.Kada se sve zbroji, ukupan promet od 3,9 milijardi kuna bio je tek 2,4 posto bolji od preklanjskog. Bolju izvedbu nisu uspjeli zabilježiti ni indeksi. Glavni CROBEX na godišnjoj je razini slabiji za gotovo tri posto, iako je u jednom dijelu godine bio u plusu šest posto.

Uži CROBEX 10 porastao je sramežljivih 1,2 posto. Ako se baš želi tražiti tračak optimizma, može se pogledati indeks ukupnog prinosa CROBEXtr u koji su uračunate i dividende. Njegova porast od 0,6 posto sugerira da ulaganje u hrvatske dionice ipak nije 2014. bilo u negativnom teritoriju. S druge pak strane, dionička tržišna kapitalizacija porasla je znatnije nego što to indeksi sugeriraju. Sa 126,2 milijarde kuna hrvatske su dionice kraj 2014. dočekale šest posto vrednije nego godinu ranije. Ukupna tržišna kapitalizacija od 202,1 milijardi kuna za 10 je posto veća, ali ponajviše zbog značajnog skoka vrijednosti obveznica od 17,2 posto na 75,3 milijardi kuna. Stagnacija na hrvatskom tržištu kapitala traje i dalje, stoji u uvodu izvješća, a predsjednica Uprave Ivana Gažić za Poslovni dnevnik kaže kako oporavka tržišta kapitala nema bez gospodarskog rasta koji nam prvenstveno treba.

"Podaci o inozemnim stranim ulaganjima su poražavajući, pa je teško očekivati povratak investitora na burzu dok imamo gospodarski pad. Drugi je problem nedostatak novih investicijskih prilika i novih izdanja. Doduše, ove godine imat ćemo u tom pogledu malo poboljšanje kroz izlazak na burzu Granolia i Tankerske Next Generation", ističe Gažić. "Međutim, i dalje vidimo da država privatizira kompanije iz svog portfelja na način koji ne stvara dodatnu likvidnost na tržištu. Iz državnog plana upravljanja imovinom može se iščitati nastavak privatizacije, ali nemamo nikakvih garancija da će to i ostvariti", zaključuje Gažić.