Ministar financija Slavko Linić najavio je u četvrtak da će Vlada do kraja godine poslati Bruxellesu popis mjera za smanjenje proračunskog manjka u 2014. godini te da će do kraja ožujka biti donesen rebalans proračuna za 2014. godinu. Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Linić je rekao da je Vlada Europskoj komisiji već usvajanjem investicijskog plana za 2014. godinu, poslala poruku o dijelu svojih namjera za smanjenje prekomjernog proračunskog manjka.

K tome, kaže Linić, Vlada radi na reformskim mjerama, terminskim planovima i utvrđivanju (financijske) vrijednosti reformi, što bi do kraja godine trebalo biti raspravljeno na Vladi i upućeno Europskoj komisiji. Na temelju svega toga bit će pripremljen rebalans proračuna, a Hrvatskoj je, kaže Linić, u interesu da se to obavi prije kraja ožujka.

Ministar financija, unatoč neuspjehu u privatizaciji Hrvatske poštanske banke od koje je država planirala prihod od približno milijardu kuna, ne očekuje poteškoće u ovogodišnjim državnim financijama. Na pitanje hoće li država do kraja godine izdati kunsku obveznicu na domaćem tržištu, odgovora da država prati stanje na tržištu i čeka za to povoljan trenutak.

Upitan kako komentira upozorenje Europske komisije da bi pretjerana štednja uz smanjenje plaća i mirovina mogla ugroziti kupovnu moć i potrošnju, pa time i sniziti BDP, Linić odgovara da Vlada ne želi smanjivati plaće i mirovine već racionalizirati javne sustave kao što su zdravstvo i obrazovanje. Vlada, po Linićevim riječima, smatra da problemi u zdravstvu, školstvu i sličnim sustavima ne proizlaze iz broja zaposlenih i njihovih plaća nego organizacije i funkcioniranja tih sustava. Racionalizacija tih sustava nije povezana sa smanjenjem plaća i mirovina, kaže Linić. Napominje da su uštede moguće i kod nepotrebnih agencija i zavoda, gdje Vlada ne kontrolira plaće, broj zaposlenih i materijalne troškove.

"Dok se Europska komisija boji da ćemo morati dirati mirovine i plaće, mi ističemo da imamo još niz odgovornih poslova na reformiranju sustava koje neće značiti manje plaće, već racionalnije poslovanje. Želimo Komisiji pokazati kako ćemo i u kojem roku to učiniti", rekao je Linić.

Na pitanje je li to moguće bez smanjenja plaća u javnom sektoru, odgovora da se radi na drukčijem obračunu dodataka, centralnom obračunu plaća i materijalnih troškova, što će značiti uštede u masi, ali ne i smanjenje plaća.Upitan spremaju li se radi smanjenja proračunskog manjka povećanja poreza odgovorio je da nema potreba za dizanjem stope PDV-a od 25 posto, ali kako osobno smatra da je 1,4 posto BDP-a koje je država u zadnje dvije godine ostavila privredi za dizanje konkurentnosti, previše.

"Osobno ću preispitati je li dobro što smo tako učinili, a o tome će Vlada odlučiti", kaže Linić. Dodaje da, bude li potrebno, Vlada ima prostora mijenjati poreze koji se odnose na gospodarstvo, primjerice propise o oslobođenju od poreza na reinvestiranu dobit. "To je moj odgovor svima koji iz gospodarstva poručuju da Vlada nije ništa pomagala. Što se više pljuje, blati i galami na Vladu, očekuje se više, a moj odgovor je da ćemo preispitati manjak prihodovanih sredstava države", rekao je Linić.